"Društvene mreže plodno tlo za govor mržnje"

"Ako govorimo o politici, onda su servisi poput društvenih mreža i interneta pridonijeli i postali humus, ondnosno plodno tlo za rast nekih političkih pokreta i pojedinaca čija agenda je djelovanje na govoru mržnje", rekla je Petrijevčanin Vuksanović .

Trebaju li mediji biti rigorozniji prema govoru mržnje. Naime politički istupi u javnosti često su govor mržnje, a mediji to prenose. Posebna tema su društvene mreže. Zašto govor mržnje nije reguliran niti jednim zakonom osim kaznenim. O ovoj temi u Studiju 4 govorile su Irena Petrijevčanin Vuksanović - članica odbora za informiranje informatizaciju i medije Hrvatskog Sabora HDZ i Tanja Kerševan Smokovina - pridružena partnericom Wagner - Hatfield i gostujuća profesoricom na Sveučilištu u Mariboru.

Kometirajući prisutnost govora mržnje u medijima i je li u porastu, Kerševan Smokovina kaže da svi imamo osjećaj da jest u porastu, pogotovo zbog dodatnih mogućnosti ziražavanja - svaki medij ima web portal gdje se može komentirati, društvene mreže pak nisu regulirane, pa sve zajedno stvara veću prisutnost različitih oblika govora, među ostalim i govora mržnje.

Petrijevčanin Vuksanović je rekla da ako govori iz političkog aspekta, govor mržnje je fenomen pristuan u svim političkim prostorima, postoji otkad postoji medija i politike, no prije nije bilo puno manipulacije govorom mržnje koji često zna biti vrlo suptilan. "Ako govorimo o politici, onda su servisi poput društvenih mreža i interneta pridonijeli i postali humus, ondnosno plodno tlo za rast nekih političkih pokreta i pojedinaca čija agenda je djelovanje na govoru mržnje", dodala je.

Saborski zastupnik koji ne bira riječi dobit će više medijskog prostora on nekoga koji će na akademskoj razini govoriti o nekom problemu. Petrijevčanin Vuksanović kaže da je akademska razina dosadna i nezanimljiva, a meidji su skloni senzacionalizmu - pojedini mediji, ne svi. "Došli smo u situaciju da je atraktivno ono što je nekad bilo sablažnjivo", dodala je. Pojasnila je kako je to postalo normalno jer se na takav način stvara otpor prema dosadašnjem političkom sistemu i mainstream strankama koje su na neki način same odgovorne zašto se to događa.

Kerševan Smokovina kaže da većina EU država nema poseban zakon o medijima, a zbog EU direktive o audiovizualnim medijskim sadržajima, svi to imaju implementirano u svoje nacionalne zakone, barem postoji neki okvir, osnova za regulaciju. "Medijski regulatori su dosta suzdržani u implementaciji tih politika, fali im hrabrosti, znanja", dodala je.

Osvrnula se na situaciju u Sloveniji gdje predaje, kazala je da je Hrvatska nekoliko puta primijenila zakon koji daje mogućnost da kažnjavate medije ili da reagirate na govor mržnje. "U Sloveniji te prakse nema, tu je vrlo usko shvaćanje govora mržnje, uglavnom je to limitirano na neke pojave koje imaju ugrađen direktan i konkretan element ugrožavanja javnog reda i mira, a to je jako teško dokazati", dodala je.

Komentirajući postoji li mogućnost da se pređe granica i iz kažnjavanja medija pređe u cenzuru, Petrijevčanin Vuksanović kaže da trebamo napraviti razliku između elektroničkih medija, radija, TV i internetskih portala (tu je govor mržnje opisan u zakonu o elektroničkim medijima) te društvenih mreža - u tim servisima je govor mržnje tretiran sa dva članka kaznenog zakona i to je sve što se tiče govora mržnje na društvenim mrežama. Pojasnila je da hrvatski zakon o elektroničkim medijima prepoznaje govor mržnje, sankcionira ga, ali nikakve pokrivenosti nema iako je govor mržnje je u porastu, to su servisi društvenih mreža. "A vidimo da se političko društveni život prebacuje na društvene mreže sve prebacuje - mijenjaju se društveni konteksti država, dobijaju se izbori, to je strašno moćan medij, moćniji i od TV-a, a mi u RH nemamo nikakav nadzor niti mehanizam osim dva članka kaznenog zakona", dodala je.

Kerševan Smokovina kaže da kad god nešto regluliramo, kada reguliramo govor, moramo biti svjesni da moramo dobro izbalansirati slobodu izražavanja sa nekim opsasnostima. "Reagirati treba baš u iznimnim slučajevima", dodaje.