Državna geodetska uprava predstavila program za 2026.

U tijeku je najsveobuhvatnije i najsustavnije ažuriranje cjelokupne državne kartografije od osamostaljenja Hrvatske. Digitalizacija sustava trebala bi završiti 2034. Na raspolaganju će biti moderne karte u više omjera, a sustav će se redovito ažurirati. Cilj je prostor pretvoriti u važan nacionalni resurs i stvoriti preduvjete za ubrzani gospodarski razvoj.

Državna geodetska uprava predstavila je prijedlog Godišnjeg programa za 2026. godinu, koji obuhvaća snimanje južnog dijela Hrvatske te ažuriranje podataka, a ravnatelj Antonio Šustić istaknuo je da službene državne karte jedine zadovoljavaju najviše stručne standarde.

- Ove godine ćemo snimiti 17,5 tisuća kilometara kvadratnih južne Hrvatske, izraditi digitalni ortofoto plan i staviti ga na upotrebu svim korisnicima, a na temelju tih podataka pristupit ćemo izradi dva lista mjerila 1:25 000 i svih pripadajućih karti sitnijih mjerila, rekao je na predstavljanju ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić.

U planu za 2026. godinu također se nalazi ažuriranje podataka Temeljne topografske baze, uspostava i održavanje sustava za pohranu podataka, kao i sustava kontrole kvalitete, zatim održavanje i daljni razvoj Hrvatskog pozicijskog sustava (CROPOS) te razvoj mrežnih usluga za distribuciju podataka.

Pouzdane, točne i ažurne državne karte, naglasio je ravnatelj, predstavljaju osnovu za prostorno planiranje, zaštitu okoliša, sigurnost i infrastrukturni razvoj.

- Za razliku od komercijalnih rješenja, službene državne karte moraju zadovoljiti najviše stručne standarde, što osobito dolazi do izražaja u kriznim situacijama poput potresa i poplava kada su službeni podaci neophododni za prevenciju, ali i prilikom saniranja posljedica prirodnih katastrofa, kazao je.

- Možete ispitivati sa visokom pouzdanošću recimo dostupnost radiosignala u nekakvim nepristupačnim područjima. To je možda nebitno za nekog običnog građanina, ali kada imate slučajeve nekakvih katastrofa ili požara bitno je da službe mogu prredviđati na terenu nekakvu komunikaciju, objasnio je Vedran Car, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.

Također je napomenuo da iza drugih alata, primjerice Google Maps, ne stoji stručna osoba koja može garantirati iza njih.

- A za nekakvu konkretnu državnu namjenu bitno je da su to ipak proizvodi izrađeni od stručnih osoba koje odgovaraju za kvalitetu tih podataka, rekao je.

Navedene aktivnosti dio su Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034. godine, za koji je predviđeno ulaganje od 36,8 milijuna eura. Do kraja tog razdoblja obavit će se aerofotogrametrijsko snimanje ostalih dijelova zemlje te LIDAR snimanje za cijeli teritorij Hrvatske.

LIDAR tehnologija prikupljanja prostornih podataka predstavlja naprednu metodu snimanja zemljine površine koja koristi laserske zrake za precizno 3D pozicioniranje te omogućava visoku preciznost i detaljnost, čak i kroz gustu vegetaciju, istaknuto je na predstavljanju.

- Imaju razinu detalja od desetak točaka s 3D koordinatom po svakom metru kvadratnom. Kad to pomnožimo sa 56.500 kvadratnih kilometara - kolika je površina Hrvatske - to ispada nekakvih 13 terabajta podataka koji omogućuju svašta, pojasnio je Dragan Divjak, stručnjak za geoinformacijske sustave.

- Netko će pitati što smo do sada čekali. Morali smo steći dovoljno znanja i proizvesti sve alate koji će nam osigurati da u ovih deset godina proizvedemo sve ove karte. Dobro smo se pripremili za ovaj projekt, a moram još dodati da se radi o doista visokostručnim i visokokvalificiranim poslovima koje ne može obavljati bilo tko, poručio je Šustić.