Završio 16. "Dubrovnik forum" - okupio predstavnike zemalja iz cijeloga svijeta

Šesnaesti Dubrovnik Forum okupio je predstavnike Vlada iz cijelog svijeta - od europskih zemalja do Japana, Kine, Indije i SAD-a. Prilagodba globalnim izazovima, kao što su ruska agresija na Ukrajinu i migracijska kriza te proširivanje članstva Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana samo su neke od tema o kojima su razgovarali.

O događajima na Dubrovnik Forumu 2023. u središnjem Dnevniku HTV izvijestio je novinar Danko Družijanić.

- Ključne poruke s ovogodišnjeg Dubrovačkog foruma mogle bi se sažeti u nekoliko jednostavnih rečenica - Europska unija mora postati što prije što je više moguće samodostatna i neovisna i to po pitanju proizvodnih kapaciteta, energetike pa čak i obrane. Mora postati produktivnija i proaktivnija. Morat će raditi i na tome da više ne koristi samo jezik diplomacije uvjeravanja o potrebi poštivanja ljudskih prava već i jezik sile, rekao je Družijanić.

Dodao je i kako je naširoko iskazana potpora Ukrajini u obrani od ruske agresije i povratku okupiranih teritorija.

- Što se tiče Zapadnog Balkana traži se ispunjavanje preuzetih obveza međunarodnog prava. U slučaju BiH misli se na svojevrsno vraćanje na tvorničke postavke Dejtonskog sporazuma, rekao je. 

Plenković: Hrvatska će pomoći Ukrajini u razminiranju i odgovornosti za zločine

Ruska agresija na Ukrajinu problem je koji nadilazi granice Europe i uzrokuje krizu demokracije i vladavine prava u cijelom svijetu, složili su se visoki uzvanici na Dubrovnik Forumu, kojima se videovezom obratio i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

Kuleba je govorio o težnjama Ukrajine u članstvu NATO-a.

- Približava se summit NATO-a u Vilniusu i stalno čujemo i pozive za poduzimanje koraka koji bi trebali dovesti do našeg članstva. Ne želimo uvući NATO u rat, ali želimo pozivnicu. Želimo nešto što bi uputilo na to da Ukrajina jest na tom putu. I zapravo vidimo širu sliku. Razumijemo da samo ukrajinsko pristupanje EU-u i NATO-u može osigurati sigurnosni poredak ovog dijela svijeta, rekao je Kuleba u videoporuci.

Premijer Andrej Plenković govorio je o pružanju pomoći Ukrajini.

- Pružit ćemo Ukrajini pomoć u područjima gdje imamo to nesretno iskustvo, a to je razminiranje. To je nešto što je Hrvatsku opterećivalo, kao i naše poljoprivredno stanovništvo ruralnih područja, koja su bila prethodno okupirana. Ministar Božinović je ovdje. Planiramo završiti proces razminiranja do 2025. godine. Dakle, govorimo o 35 godina za razminiranje jednog teritorija koji je bitno manji od teritorija Ukrajine. Zatim, pružamo pomoć također u pogledu iskustva s odgovornosti. Ministar Kostin, ministar pravosuđa Ukrajine, bio je kod nas u Hrvatskoj tri dana s našim specijaliziranim tužiteljima koji se bave ratnim zločinima. Nažalost, to naše nesretno iskustvo sada je ponuđeno Ukrajini, ne samo u smislu dijeljenja tog iskustva, već i jačanja međunarodne pravde kad je riječ o odgovornosti za ratne zločine, rekao je premijer Plenković.

Borrell: Nismo vojni savez, ali nismo ni NGO

Šef europske diplomacije Josep Borrell osvrnuo se na Europsku uniju kao geopolitičkog aktera, istaknuvši kako EU nije vojni savez, ali nije ni NGO (nevladina organizacija) koja samo propovijeda dobro ponašanje i vladavinu prava.

- Mi šaljemo poruku da se ljudi trebaju ponašati u skladu s pravilima, poštovati vladavinu prava, no to nije dovoljno. Svijet u kojem živimo nažalost je takav da mnogi ljudi ne mare za vladavinu prava i spremni su koristiti prisilu i jezik sile. I Ukrajina je posljednji primjer u tom smislu. Tako da ono što mi činimo, da, moramo pokazati da imamo moć, primjerice, imamo moć odbaciti svoju energetsku ovisnost o Rusiji. Godinama smo govorili da je međuovisnost dobra. Ja od vas kupujem vašu robu, vi dobijete moj novac. I svi dobivamo, no ta ovisnost je postala opasna. Smanjenje te ovisnosti, 40 %-tne ovisnosti o nafti i plinu je moć. Također gradimo mehanizme kako bismo se borili protiv dezinformacija i doista je tu mnogo posla, rekao je Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Josep Borrell.

Jednako tako, odlučili smo se koncentrirati svoje vojne kapacitete. To je još mnogo posla. Također smo uveli mjere ograničenja jer riječ sankcije više ne postoji u ugovoru. Poduzeli smo mjere ograničavanja protiv Rusije i najvišeg su stupnja koji je predviđen. Mnogo je jači taj naš odgovor nego što je bio slučaj nakon napada na Krim. Moramo pokazati da možemo djelovati i možemo poduzimati mjere protiv vas. Rat na Krimu također nam je pokazao što znači podržati oružjem i isporukama oružjem i streljivom jednoj od zaraćenih strana u ratu. Ljudi su nam govorili jeste li ludi, zar se želite miješati u ratu? Ne, ne želimo se miješati na taj način, ne želimo sudjelovati u ratu, no želimo pomoći onima koji su napadnuti da se brane. I to je jedna strukturna promjena kada govorimo o tome što je potrebno Europskoj uniji i što mora činiti. Želimo opstati u svijetu u kojem je moć jako važna, dodao je.

Potom je elaborirao svoj stav o odnosu EU-a prema Kini, istaknuvši kako je potrebno smanjiti ovisnost o Kini u nekim ključnim područjima, ali je istovremeno nužno izbjeći podjelu svijeta u dva ekosistema.

- Moramo potražiti ravnotežu u odnosu s Kinom, no ne smijemo zapostaviti ni događanja u Africi, našem neposrednom susjedu. Migracijska kriza problem je s kojim se susrećemo svakodnevno i moramo se boriti s njegovim uzrokom, a to je nerazvijenost afričkih zemalja, rekao je. 

Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić podsjetila je kako je Vijeće Europe snažno i jasno reagiralo na rusku agresiju tako što je Rusija izbačena iz organizacije. Dodala je da je za "održiv i pravedan mir" u Ukrajini potrebno osigurati odgovornost za ratne zločine.

- Kad je riječ o invaziji na Ukrajinu, najvažnija je naša odgovornost. Podsjetimo, Rusija kao najveća članica Vijeća Europe dvaput je izvršila agresiju na Ukrajinu, i mi smo odmah reagirali. Najprije smo je nakon upozorenja suspendirali, a brzo nakon toga odlučnom reakcijom udaljili smo je iz rada Vijeća. To je najvažnije, reakcija, i to konkretna i odlučna na probleme koji su stvorili pred nama, istaknula je.

Proširenje EU-a na zapadni Balkan i ilegalne migracije

Osim Ukrajine na panelu se govorilo i o nužnosti proširenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana.

Plenković je kazao kako je Hrvatska godinama govorila partnerima u EU-u kako Unija nije dovoljno uključena u regiji, što će iskoristiti drugi akteri te da se situacija po tom pitanju promijenila 2018. kada je Bugarska predsjedala Europskom unijom.

- Moment je tu. Iskoristit ćemo svoje iskustvo kako bi progurali to pitanje, kazao je Plenković.

Ilegalne migracije apostrofirao je kao jedno od temeljnih pitanja koja uzrokuju rezerviranost nekih zemalja prema proširenju.

- Moramo to pitanje shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno, kazao je Plenković, istaknuvši kako je grčki premijer Kiriakos Micotakis učinio puno na zaštiti grčke granice i ujedno vanjske granice EU-a.

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani je naglasio kako je zapadni Balkan prioritet za talijansku vladu, naglasivši kako je potrebno podržati punopravno članstvo i Ukrajine i zemalja zapadnog Balkana u Europskoj uniji.

Za Italiju je važno zaustaviti priljev ilegalnih migranata putem mediteranske i zapadnobalkanske rute pa je Tajani apelirao na zajednički rad na suzbijanju krijumčara ljudima.

- Svakodnevno imamo probleme u Furlaniji-Julijskoj krajini s ilegalnim migrantima, kazao je Tajani.

Moramo djelovati zajedno protiv ilegalne imigracije. Moramo zaustaviti krijumčare. To ne mogu činiti Italija samostalno ili Hrvatska samostalno, dodao je.

Grlić Radman: žele li u EU, zemlje zapadnog Balkana moraju uvesti sankcije Rusiji

Zemlje zapadnog Balkana moraju, ako žele postati članice Europske unije, biti usklađene s politikama EU-a, što podrazumijeva i uvođenje sankcija Rusiji, izjavio je u subotu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

- Ako su zemlje zapadnog Balkana odlučile biti dio Europske unije, trebale bi ju striktno pratiti i biti usklađene s politikama EU-a, rekao je Grlić Radman na Dubrovnik Forumu.

Nemoguće je sjediti na dvije stolice. Sve zemlje trebaju osuditi rusku agresiju, nametnuti sankcije, pokazati solidarnost prema Ukrajini te promovirati regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose, dodao je panelu "Zapadni Balkan: Novi euroatlantski zamah".

Grlić Radman je istaknuo kako je nacionalni interes Hrvatske sigurno i stabilno susjedstvo i ponovio kako Hrvatska zemljama zapadnog Balkana može pomoći znanjem, ekspertizom i iskustvom na putu prema Europskoj uniji.

Kosovska ministrica: EU popušta Vučiću kao ranije Putinu

Ministrica vanjskih poslova Kosova Donika Gervalla-Schwarz rekla je kako neki u susjedstvu pomažu Rusiji u agresiji dvije godine bez da to ostavlja posljedice na odnos s Europskom unijom.

Bez SAD-a i NATO-a, EU je tigar od papira po pitanju sigurnosti. Zato što EU to zna, pribjegava popuštanju, dodala je.

Smatra kako je takva politika izrazito opasna jer je EU popuštanjem pozvala" Putina da eskalira.

Recentno popuštanje EU-a agresivnim akterima u regiji poziva autokrate da dodatno eskaliraju, testiraju zapad i možda krenu u rat, rekla je šefica kosovske diplomacije referirajući se na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Također je istaknula na zapadnom Balkanu nije potrebno međusobno pomirenje države jer su one u dobrim odnosima, s izuzetkom Srbije koja je jedini akter na zapadnom Balkanu koji mora shvatiti da pomirenje može biti vrlo pozitivan ključ za mir i stabilnost i regiji.

Nasljednici Miloševića moraju otići u susjedstvo i ispričati se za zločine. Tada je pomirenje moguće, kazala je.

Schmidt: Dodik živi u svijetu snova ako misli da će biti popuštanja

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt osvrnuo se na recentnu krizu izazvanu pokušajima čelnika bosanskih Srba da onemogući provođenje presuda ustavnog suda BiH na teritoriju Republike Srpske.

Parlament tog većinski srpskog entiteta u lipnju je na Dodikovu inicijativu usvojio zakon kojim je zabranio provedbu odluka ustavnog suda

Schmidt je 1. srpnja poništio sporne zakone i izmijenio kazneni zakon BiH čime je otvoren prostor kaznenom progonu odgovornih za ugrožavanje ustavnog poretka države.

Schmidt je kazao da Dodik živi u svijetu snova ako misli da neće biti reakcije na njegove postupke. Nema koncesija za kršenje ustava i Daytonskog ugovora, istaknuo je.

Na Dodika se osvrnuo i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković koji smatra da je jedan od razloga Dodikovog postupanja jaka veza s Putinovim režimom.

Konaković smatra i kako je ruska agresija na Ukrajinu dala novi zamah politici proširenja te bi zemlje zapadnog Balkana to trebale iskoristiti, dok je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani naglasio kako bi EU trebala više isticati koristi članstva u EU-u.

Slično je poručio i posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, naglasivši kako Europska unija neće biti potpuna bez proširenja na zemlje zapadnog Balkana, što je i nužno za njenu aspiraciju da bude globalni igrač.

Gabriel Escobar, posebni američki izaslanik za zapadni Balkan, rekao je kako postoji ključna razlika između zemalja zapadnog Balkana koje su članice NATO-a i onih koje nisu.

Prve su napravile najveći napredak u prevladavanju izazova etničkih rivalstava, a one koje to nisu učinile danas imaju najviše izazova, rekao je Escobar.

Jandroković: Potrebno je zaštititi demokraciju i naše vrijednosti

Jandroković je poručio kako je potrebno zaštitu demokracije staviti u fokus. Trebamo zaštititi naše vrijednosti, našu demokraciju, objasniti ljudima kako je bilo teško izgraditi naša društva na temelju tih vrijednosti mira, slobode, demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, kazao je.

- To se ne treba uzimati zdravo za gotovo, dodao je.

Naglasio je kako su lažne vijesti, hibridne i kibernetičke prijetnje te ekstremizam s ljevice i desnice prijetnja demokraciji.

- Vidimo neodgovorne političare koji nude površnu kritiku, a ne argumente. Nude narodu rješenja koja nisu realna. Kao odgovorni političari mi bismo trebali odgovoriti i pokazati što se događa, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora.