13:31 / 09.06.2019.

Autor: Sanja Najvirt/V.K./HRT

Dugotrajna kiša naštetila urodima

-

-

Foto: - / -

Ne pamte slavonski ratari ovako teško i ćudljivo proljeće. Dugotrajna kišna razdoblja i oscilacije u temperaturi uzet će danak na urodu ozimina, a otežati proizvodnju proljetnih kultura.
Ne pamte slavonski ratari ovako teško i ćudljivo proljeće. Dugotrajna kišna razdoblja i oscilacije u temperaturi uzet će danak na urodu ozimina, a otežati proizvodnju proljetnih kultura. I to ne samo otežati već i poskupjeti i to znatno, što je iscrpljenom selu dodatni udarac.

Zbog prevelike vlage žitaricama poput ječma i pšenice haraju gljivične bolesti, a ništa bolje nije ni s uljanom repicom. Za zaštitu je, kaže struka, prekasno jer baš je žetva ječma i repice pred vratima pa bi ratari samo povećali troškove, a koristi ne bi imali.

Proljetne kulture poput one najvažnije kukuruza i soje muku muče sa zemljišnim štetnicima i korovima pa i tu troškovi enormno rastu. Sve u svemu - ratarima nikad teže.

- Evo kao što vidite, uljana repica je u završnoj fazi zriobe, najvjerojatnije je nalilo dobar dio zrna, sad žetva predstoji do kraja mjeseca. Vidi se dosta tragova bolesti. Ove su mahune sve stradale, a kada ugrije sunce, one će popucati i tu ćemo dio prinosa izgubiti, rekao je Petar Kučinić iz Kule.

- Pojavio se taj sjajnik kojega se nikako nismo mogli riješiti. Četiri tretmana smo imali prave borbe sa sjajnikom i to je posljedica izostanka mahuna koje su trebale biti nanizane kao grozd, a njih sad nema, govori Zdravko Matijević iz Grabarja.

- To nam je poslije ječma prva žetva i prvi pravi novac, bolji novac, s obzirom na cijenu. Lani je bila oko 2,30 kn, ove godine bi trebala biti svakako veća jer smo samo sjajnik špricali četiri puta, travu, bolesti dva puta, naglašava Branko Pilaš iz Viškovaca.

- Trebalo bi dati neke poticaje, ne poticaje već naknadu da taj proizvođač koji se borio nema manju zaradu, a ne da imamo samo velike troškove, ističe Pilaš.

Nemaju sreće s uljaricama. A baš ni s žitaricama. Ako je suditi prema ovom stočnom i pivarskom ječmu i pšenici, neće profitirati. Gljivične bolesti napadaju klas, stabljiku, list, a na pšenici hara lema. A sada u finišu zriobe, za zaštitu je kasno.

- Imamo jako puno zaraze na klasu što nije baš uobičajeno, ali imamo zarazu i na stabljici i na listu, a još je onaj i četvrti faktor tu koji nije povoljan, a to je polijeganje, ječam je dosta polegao. Osnovni razlog bolesti na žitaricama je vlaga, naglašava Ivica Han iz Ministarstva poljoprivrede.

- Ječma ima i dobrog i bolesnog. Može se reći da je odlučilo to kakva je zemlja. Prskali smo čak dva put, ali ne vrijedi. Što se tiče pšenice, taman kada je trebalo ući u zaštitu klasa, počele su kiše, kiše, kiše. I desilo se to da je bolest već krenula i spašavamo što se spasiti da, rekao je Valentin Kolundžić iz Velike.

A spasiti, bar kada je riječ o oziminama, ne može se previše. Zato su sve oči uprli u nebo ne bi li spasili ono što su posijali ovo proljeće. Na ovim ekološkim poljima kukuruza stanje je potpuno neizvjesno.

- Ovo je ekološki kukuruz za BC insitut. Prije nekih deset dana morali smo ga ponovno sijati, sad je niknuo i vidjet ćemo kakvi će biti uvjeti. Tamo gdje još leži voda, pitanje je što će biti, rekla je Nives Grbić iz Požege.

- Kada govorimo već o presijavanju, nije ovo jedina kultura koju smo presijavali. Velikih problema imali smo s bučom, i to većih nego s kukuruzom. To je biljka koja je još osjetljivija. Veliki je dio biljaka niknuo, onda ih je uhvatila ona kiša i velika hladnoća i nakon toga smo morali ići u kompletno presijavanje s novim sjemenom kao da smo prvi put krenuli, naglašava Grbić.

Ove godine, unatoč teškim sjetvenim uvjetima, kukuruz je dominantna kultura. Posijali su ga, kažu, na gotovo 270 000 hektara. Ratari su puno očekivali, no sada su na mukama. Sijalo se kasno, nicanje je bilo teško. Biljke su slabe. Podložne štetnicima i to onim zemljišnim.

- Problem je nastao zbog vlage. Tlo je bilo jako raskvašeno i vidimo da se pojavio žičnjak kojega smo uočili tek prije desetak dana. Međutim, odlučili smo da ne radimo presijavanje iz razloga što je već lipanj, znači bit će ipak štete manje nego da smo ponovno to sve presijavali, rekao je Mario Glavaš, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača "Ledina".

- Preporuka je da se taj kukuruz što prije izkultivira da dobije porast, da malo odeblja tu stabljiku, a onda mu više neće taj žičnjak ništa moći. Preporuka je da svakako na godinu uzmu sjeme već tretirano insekticidima, naglasio je Han.

Soja se bolje nosi s bolestima, ali zato je guše korovi. Iako je sijan kasno, duhan se kao kultura ovo proljeće pokazao najotpornijim.

- U soji je problem sa zaštitom. Znači, korovi su ti koji su probili osnovnu zaštitu. Srećom, sada radimo korekcije. Puno je kiše palo, ispiranja je bilo, tri put smo dosad radili prskanje da je sačuvamo od korova, rekao je Glavaš.

Sve to traži novac. Troškovi vrtoglavo rastu, a ishod je neizvjestan.
Već sad, uoči žetve ječma i repice, ratari su savim sigurni da će uroda biti znatno manje od onog lanjskog kada je većina bilježila samo rekorde. Nije više problem samo vlaga već i val visokih temperatura koje najavljuju prognostičari. Zrno će u tom slučaju, kažu, biti šturo, zapečeno, a baš to ruši kakvoću, a time i cijenu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!