Dunav gotovo neplovan: Kruzeri i teretni brodovi čekaju rast vodostaja

Nizak vodostaj Dunava posljednjih dana stvara probleme duž cijelog toka rijeke. Kod Vukovara je plovidba već ozbiljno otežana, a dio brodova više ne može nastaviti put. Posljedice osjeća i najveća hrvatska riječna luka.

Na Dunavu danas prometa ne nedostaje. Čamci dolaze i odlaze – ribiči odlaze u ribolov, kupači traže osvježenje, no plovidba nije bezbrižna. Vodostaj je pao na minus 60 centimetara pa rijeka i od iskusnih poznavatelja traži dodatni oprez.

- Pazimo na sve sprudove, pazimo na to kamenje, odnosno sve podvodne zapreke koje su do sada bile pod vodom i nisu bile dostupne. Sad, nažalost, malo-malo imamo problema s tim, rekao je Saša Piljaš, predsjednik Športsko-ribolovne udruge Dunav Vukovar.

Nizak vodostaj najprije je ostavio brodice na suhom, a sada probleme stvara i najvećim plovilima. Na pojedinim dijelovima plovnog puta Dunav je dubok samo metar i dvadeset centimetara.

- Plovni put trebao bi biti dubok barem dva metra da bi se brodarima isplatilo prevoziti teret. Sve ispod toga voze sa smanjenim kapacitetom pa je pitanje isplativosti, kazao je Borna Čerina, voditelj Službe sigurnosti plovidbe u Lučkoj kapetaniji Vukovar.

U Vukovaru je već tjedan dana privezan kruzer, a zastali su i teretni brodovi.

- Imamo u plovnom putu kod mjesta Erdut dva teretna broda koja su se prije nekoliko dana nasukala i stoje tamo. Ili će se rasterećivati ili će čekati da naraste vodostaj, naveo je Čerina.

Čeka i najveća riječna luka u Hrvatskoj. Brodari su posljednjih tjedana do Vukovara još dolazili, ali s gotovo upola manje tereta. Danas više ne plove ni tako.

- U zadnjih deset dana uopće nemamo plovnosti. Sve barže stoje usidrene ili u lukama ili na pojedinim područjima i čekaju bolji gaz, rekao je Marijan Kuprešak, direktor Luke Vukovar.

Ako se razina Dunava uskoro ne podigne, posljedice bi mogle biti sve veće, prije svega za robu koja je kroz Vukovar trebala nastaviti svoj put.

- Partneri koji su potpisali ugovor s nama u naredna tri mjeseca trebali su preko Luke Vukovar realizirati oko 200 tisuća tona robe, što je značajna tonaža za Luku Vukovar i značajan prihod. Postaje upitno hoće li se partneri organizirati na neki drugi način prijevoza, kargom ili kamionskim prijevozom, istaknuo je Kuprešak.

Velik je to gubitak, posebice zato što se za Dunav često kaže da je plovan 365 dana u godini. Ove godine, barem zasad, rijeka je pokazala da ni to pravilo nije bez iznimke.

Barović: Ovakav nizak vodostaj Dunava nikad nije bio

A jesu li ovakvi uvjeti iznenadili i najiskusnije stručnjake za plovidbu u Vukovaru je novinarka Vanessa Kupina doznala od umirovljenog lučkog kapetana Ivana Barovića, koji je više od 20 godina proveo uz tu rijeku te kaže da ovakav slučaj ne pamti.

- Bilo je i ledostaja oko Dalja, bilo je i visokih vodostaja kada smo na ovom mjestu imali poplavu. Međutim, ovako nizak vodostaj nikad nije bio, rekao je Barović.

Dunav je, dodaje, plovan gotovo cijele godine, a prekidi plovidbe događali su se uglavnom u iznimnim situacijama zbog leda ili poplava. No, ovakva obustava plovnog puta kod Vukovara dosad nije zabilježena.

Nizak vodostaj otežava plovidbu, a neki brodovi su zaustavljeni ili su ostali u mulju. Kapetani moraju prilagoditi način plovidbe i smanjiti količinu tereta kako bi sigurno prošli kritična područja.

- Kapetani moraju upotrijebiti sve svoje znanje kako bi mogli sigurno dovesti brodove u luke. Druga je stvar koliko je isplativo nakrcati brod do 50 posto svoga gaza da bi mogao proći u određenim područjima, kazao je Barović.

Upozorava da se ovakve situacije ne bi trebale promatrati kao izolirani slučaj.

- Bojim se da ne možemo biti previše optimistični, ali moramo poduzeti određene korake. Ovo je situacija kada imate sušu kod nas, a poplave na nekom drugom području, istaknuo je.

Najniži izmjeren vodostaj Dunava kod Vukovara bio je prije stotinjak godina, kada je iznosio minus 110 centimetara. Danas je vodostaj minus 60 centimetara.