Đuroković: Sava, Drava i Dunav u domeni iznimno niskih vodostaja

Gost u Dnevniku HRT-a bio je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Komentirao je dugotrajno sušno razdoblje koje je pogodilo Hrvatsku, kakve posljedice ono ostavlja na vodostaje u Hrvatskoj te kako se ubuduće može nositi s tim problemom.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković istaknuo je kako je unatoč maloj količine kiša koja je nedavno donijela osvježenje na pojedina područja, i dalje ''ugrožena poljoprivreda, vodoopskrba, plovidba, navodnjavanje i uzgoj na ribnjačarskim površinama''.

- Pomoglo je gradu Rijeci jer su izvori bili na rubu kapaciteta izdašnosti da zadovolje potrebe grada Rijeke. Kiša je pala na pravom mjestu te primjerice izvor Zvir koji nije imao dovoljan kapacitet sada čak prelijeva te grad Rijeka ima posve dovoljne količine vode za piće, istaknuo je.

Osvrnuo se na nedavne apele raznih općina prema građanima da se suzdrže od prekomjernog korištenja vode te da ograniče nepotrebnu potrošnju, pritom rekavši kako je to utjecalo ''svega 1 ili 2 posto''.

- Ovim ću putem pozvati sve građane da kad su takve situacije da ipak budemo solidarniji te omogućimo da postoje dovoljne količine vode. Uz sve ove teške nedaće Hrvatska je ipak jako dobro prošla iako još uvijek traje razdoblje suše jer znamo kako je bilo drugdje, kazao je.

Slivovi Drave, Save i Dunava pogođeni u isto vrijeme

Govoreći o vodostajima rijeka u Hrvatskoj, Đuroković je istaknuo kako se ''Dunav ponešto oporavio'' dodavši kako to međutim ''nije dovoljno za neku ozbiljnu plovidbu''. 

- Rijeka Drava je još uvijek iznimno niska, isto tako i rijeka Sava. Zapravo tri naše najveće rijeke su još uvijek u domeni iznimno niskih vodostaja te će trebati kiša, ali ne u Hrvatskoj već na uzvodnom području koje bi im pomoglo da se ti slivovi oporave i da nam na kraju i dođe do određenog povećanja vodostaja, pojasnio je.

Đuroković smatra kako se nikad nije dogodilo da sva tri sliva najvećih rijeka u Hrvatskoj u isto vrijeme imaju probleme objasnivši kako se inače ''ciklone rasporede da oblaci odu na jedan ili na drugi sliv''.

- Uvijek je tako do sada bilo, ali sad se dogodilo da su sva tri sliva naših velikih rijeka bila u potpunosti bez vode, dodao je.

Prenio je informaciju koju je dobio iz Državnog hidrometeorološkog zavoda prema kojoj bi u narednih sedam dana ipak trebalo doći do umjerenih kiša na uzvodnom području za što smatra da bio moglo oporaviti dotične rijeke.

Pritom je istaknuo kako su ''možda još i veće štete na malim vodotocima gdje su mnogi gotovo presušili ili ostajali ispod biološkog minimuma'.

- Tu su štete po prirodu, ljude i proizvodnju sigurno zabilježene, ali još je to uvijek relativno manjih vrijednosti i veličina nego što svjedočimo diljem Europe, ocijenio je.

Problemu suša treba pristupiti na sličan način kao poplavama

Na pitanje kako bi mogli doskočiti problemima koje nose dugotrajna sušna razdoblja za vode u Hrvatskoj Đuroković smatra da bi tome trebalo pristupiti na sličan način kako se pristupilo ulaganju u sustav obrane od poplava.

- Morat ćemo sada izbalansirati da damo dodatno značenje nekom sustavu za ublažavanje posljedica suša s obzirom na to da ne one prave ogromne štete, ograničavaju ljude, vodoopskrbu i gospodarstvo, tako da u budućnosti treba jačati vodnu otpornost, što proklamira i Europska unija, kazao je.

- To znači da pojedina područja pretvaramo ponovno u močvarna koja će poput spužve tijekom godine zadržati neku vodu te tijekom nekog dužeg razdoblja to ispuštati u podzemne vode. Negdje prirodna rješenja, a negdje graditi i akumulacije, pohraniti neke količine vode za vodoopskrbu, pojasnio je.

Đuroković je komentirao slučaj pomora ribe koji se dogodio prošlog tjedna na rijeci Savi zaključivši da se nakon provedenih testiranja ''jasno vidi da je čovjek uzrok''.

- Uzvodno i od ispusta Zagrebačkog holdinga, zapravo od gradskog odvodnog kanala, nije bilo uginule ribe, naglasio je.