Dvije trećine Hrvata ne bavi se nijednim oblikom rekreacije

14.01.2022.

20:41

Autor: Lucija Judnić/Dnevnik/IMS/HRT/I.B.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost

Foto: Dnevnik / HRT

Porazni podaci vezani uz tjelesnu aktivnost naših građana izneseni su na današnjem panelu u Zagrebu. Njih čak dvije trećine ne bavi se nijednim oblikom rekreacije, a redovito ih je aktivno manje od 10%. No, u tome nismo usamljeni. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, upravo je Europa regija u kojoj se, i prije pandemije, gotovo 90% svih smrtnih slučajeva pripisivalo kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu, raku i drugim nezaraznim bolestima...

Prije 10 godina, gospodin Damir Barišić bio je mnogo aktivniji. Rekreativno je trenirao judo, više se kretao, a navike stečene u mladosti, pokušava prakticirati i dalje.

- Kako sam otišao u mirovinu počeo sam se baviti intenzivno plesom. Od latinoameričkih do naših standardnih plesova, na neki način sam pronašao svoju zaboravljenu mladost u tom plesu, kaže ovaj aktivni umirovljenik.

A upravo je mladost ono što zabrinjava stručnjake Aktivne Hrvatske. Hrvatski dječaci po debljini deveti su u Europi, a u regiji drže čak i neslavno prvo mjesto. Ništa bolji nisu ni ostali - prema statističkim podacima Hrvati se ubrajaju u sam europski vrh po broju onih s prekomjernom težinom.

- Počeli smo se okretati vlastitim domaćim dobavljačima OPG-ovcima, puno se lijepih stvari dogodilo i nažalost puno nepovoljnih trendova dostave brze hrane, najčešće nutritivno nepovoljne vrijednosti, ističe nutricionistica Karmen Matković Melki.

- Mislimo da kada bi kod te svoje populacije razvili neku naviku da se bave nekom tjelesnom aktivnošću, kada oni izađu iz škole bi im ostala ta navika i na taj način bi se podigla kvaliteta života, smatra dekan Kineziološkog fakulteta iz Zagreba Tomislav Krističević.

U posljednjih 10 godina ipak se nešto poboljšalo - ljudi se ne brinu samo za fizički izgled, nego su se počeli baviti i stanjem svojeg uma.

- Psihologija postaje mjesto za napredak i prosperitet, a ne samo za liječenje bolesti tako da rekla bih da ima više ljudi koji traže pomoć, ali ne nužno zbog porasta broja problema već zbog veće osviještenosti, ističe psihologinja i mentalna trenerica Ana Čerenšek.

Svi ovi problemi, struka se slaže, dolaze iz nekoliko izvora: nedovoljna izdvajanja za sport, loša infrastruktura, mali broj stručnog kadra, ali i slaba motiviranost djece za bavljenje sportom. Iz ministarstva kažu radi se na uspostavi sportske infrastrukturne mreže u Hrvatskoj.

- Intenzivni su pregovori i s teniskim savezom o dva teniska centra, tu su pregovori i s nogometnim savezom oko izgradnje nogometnih stadiona, a tu je naravno i ostala infrastruktura, kaže državni tajnik za sport Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak.

Sportu bi trebao pomoći i novi Zakon o sportu, ali i izdvajanja od 2,2 milijarde kuna koja su predviđena u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!