Kobna ozljeda i pri brzini od 17 km/h, oprema i infrastruktura ključne

Broj nesreća u kojima sudjeluju biciklisti i romobilisti raste, a stručnjaci upozoravaju da su i pri malim brzinama posljedice mogu biti teške. Predstavnik Sindikata biciklista Sebastijan Hleb ističe lošu infrastrukturu kao ključni 'problem', a traumatolog Slaven Babić upozorava na ozbiljne ozljede, osobito kod odraslih.

U prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno je 746 nesreća u kojima su sudjelovali biciklisti – 10 ih je smrtno stradalo, a 550 ozlijeđeno. Romobilisti su doživjeli 366 nesreća, u kojima je ozlijeđeno više od 300 osoba.

– Biciklisti generalno nisu ni sigurni ni nesigurni. Trebamo za početak spomenuti biciklističku infrastrukturu, koja je po meni, ali i po velikom broju ljudi koji se bave biciklističkim prometom, jedna od glavnih stavki koja određuje sigurnost vozača bicikla unutar i izvan gradova, rekao je Sebastijan Hleb.

Dodao je kako je problem infrastrukture dugogodišnji. Govoreći o najčešćim prometnim nesrećama u kojima sudjeluju biciklisti i automobilisti, Hleb kaže da se najčešće radi o naletu vozila na bicikliste na biciklističkim ili pješačko-biciklističkim prijelazima.

– To su situacije kada imate pješački prijelaz, a odmah pored njega biciklistički, obilježen crvenom bojom i kockama. Problem je što, kad vas automobil udari na tom prijelazu, kasnija policijska procedura nailazi na prepreku – po zakonu se biciklist mora uvjeriti da može na siguran način prijeći preko prijelaza. Pitanje je kako, nakon što vas auto pogodi, dokazati jeste li se uvjerili da možete prijeći, rekao je.

Biciklisti bez bezuvjetne prednosti

Hleb objašnjava kako biciklist nema bezuvjetnu prednost na biciklističkom prijelazu, za razliku od pješaka.

– Ako vidite da automobil dolazi i računate da će usporiti i propustiti vas, a vi ste već stali s prednjim kotačem na prijelaz, ne možete se zaustaviti. Zakon nije dovoljno precizan. Kad pješak zakorači na pješački prijelaz, vozač ga mora propustiti. Kod biciklista toga nema, poručio je Hleb.

Kobna ozljeda pri brzini od 17 km/h

Doc. prim. dr. sc. Slaven Babić, pročelnik Zavoda za opću traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, upozorava da i pri malim brzinama bicikli i romobili mogu biti iznimno opasni.

– Kad sam predavao domaćim motociklistima, naveo sam podatak o smrtnom slučaju pri brzini od samo 17 kilometara na sat. To možemo primijeniti i na bicikle i na romobile, kako bi ljudi shvatili koliko su to, unatoč užitku vožnje, zapravo životno opasna prijevozna sredstva ako se ne poštuju osnovna pravila, rekao je Babić.

Dobna granica i kaciga – osnovna pravila sigurnosti

Babić podsjeća da je u Hrvatskoj dobna granica za vožnju električnog romobila 14 godina.

– Romobil nije prijevozno sredstvo za dijete, naročito ne električni romobil. Kaciga je obavezan dio opreme, jedino što vam može sačuvati glavu. Ne mora biti duga vožnja – i od kuće do dućana, 100 ili 200 metara, dovoljan je jedan kamenčić na cesti da se spotaknete i padnete, upozorio je.

Govoreći o razlici u ozljedama djece i odraslih, Babić ističe da odrasli ljudi često nemaju fleksibilnost tijela.

Povećanje broja ozljeda djece i odraslih

– Djeca pri padu znaju savinuti tijelo u trenutku, dok odrasli, s već potrošenim kostima i zglobovima te slabijim vidom, ne mogu reagirati jednako brzo. Kod odraslih biciklista noćne ozljede su češće, što dodatno povećava rizik, rekao je.

Prema njegovim riječima, tip ozljeda sličan je bez obzira radi li se o biciklu ili romobilu - radi se ili o udarcu u tvrdi objekt poput automobila, zida ili čovjeka, ili o padu i klizanju po asfaltu.

Babić je podsjetio i na nedavnu konferenciju za novinare u Dječjoj bolnici u Klaićevoj, na kojoj je upozoreno na veliki porast broja ozlijeđene djece na romobilima.

– I mi svakodnevno imamo odrasle koji padaju s romobila. Kod odraslih, posebice starije životne dobi, ne treba velika sila ni energija da bi ozljede bile ozbiljne. Kaciga je, između ostalog, ono što glavu čuva, poručio je Babić.

Više pogledajte u videoprilogu: