Epidemiolozima će pomoći studenti i mladi liječnici - provjerili smo jesu li spremni

Od pojave koronavirusa u Hrvatskoj epidemiolozi imaju pune ruke posla. Manjka ih, a oboljelih i posla je sve više. U Hrvatskoj nedostaje 159 epidemiologa. Stiže vruća jesen, a u pomoć im pristižu stariji studenti i mladi liječnici. Provjerili smo jesu li spremni za to.

● "Jesmo zabrinuti, ali mislimo da je još uvijek sve pod kontrolom"
● Broj oboljelih u porastu, odgovornost je na svakom od nas
● Hrvatska odbacuje slovenske tvrdnje da je kod nas dramatično
● Crni rekord: 219 novooboljelih, dvije osobe preminule
● Beroš: Pooštravanje mjera nekih zemalja je politički pritisak
● Pandemija ne posustaje diljem svijeta, više od 22 milijuna zaraženih

Studenta Ivana Bandića do završetka studija medicine dijeli samo diplomski rad. Epidemiologija mu nije prvi izbor. Ipak, spreman je pomoći.

- Ako će me se nazvati, odnosno ako će me se kontaktirati, 'ajmo to u konačnici nazvati - mobilizirati da pomažem ili da radim u Covid-klinikama ili uzimam briseve ili slično, za što će me se pravovremeno educirati, ja ću se potpuno na to odazvati, ali nisam voljan raditi samo kao epidemiolog, kaže budući liječnik.

Uzimanje podataka, briseva, testiranje, traženje kontakata novozaraženih - sve je to u opisu posla jednog epidemiologa.

- Uz pretpostavku da imamo 150 novooboljelih dnevno, ispalo je da treba 150 do 200 ljudi raditi samo to po cijele dane, kaže dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med., voditelj epidemiološke službe HZJZ-a.

U ovom trenutku to je za Hrvatsku nedostižan broj. Zato bi se u posao trebali uključiti mladi studenti ili diplomirani liječnici. Tečajevi bi trebali početi u rujnu, a mnogima od njih računali bi se kao staž.

- Ne znam koliki će dio kolega biti voljan žrtvovati svoje možebitno kliničko iskustvo za jednostavno javljanje na telefon i bivanje call centra, kaže Bandić.


U Hrvatskoj liječničkoj komori vjeruju da je dobro rješenje uključiti mlade liječnike.

- Uzimanje anamneza od kontakata zaraženih i neke druge administrativne stvari kako bi rasteretili epidemiologe od onog posla koji je najvažniji, a to su izvidi i određivanje mjera samoizolacije, kaže dr. med. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Jesen nosi veće izazove i više posla.

- Svaka pomoć je potrebna u svakom slučaju, rekla je Sandra Šikić, zamjenica ravnatelja NZJZ "Dr. Andrija Štampar".

- Čekamo da se ostvari sve što smo jučer čuli, da se, ne samo našem, nego i drugim zavodima uputi potrebna pomoć kako bi, ako na jesen bude još gora situacija, mogli spriječiti daljnju transmisiju virusa, dodala je.

Za to je potreban veći broj epidemiologa.

- Samim time smatram da će i mladi liječnici pomoći epidemiolozima u obavljanju njihovog posla. Motivacija i angažman neće izostati, poručio je Luetić.

Dodatna motivacija mladim liječnicima mogla bi biti i najava da će im taj rad biti honoriran.