14:08 / 05.01.2020.

Autor: S.M./A.P.C./Nu2/HRT

Ercegović u "Nu2": Poduzetništvo u Hrvatskoj - kao minsko polje

-

-

Foto: - / -

Poduzetnica Kristina Ercegović u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva" govorila je o tome kako je biti poduzetnik u Hrvatskoj te čega se sve poduzetnici moraju odreći da bi bili uspješni u poslu.
Poduzetnica Kristina Ercegović u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva" govorila je o tome kako je biti poduzetnik u Hrvatskoj te čega se sve poduzetnici moraju odreći da bi bili uspješni u poslu. Pokrenula je Bussiness caffe, poslovno savjetovalište koje je u 10 godina poslovanja proširila s pomoću franšize u sedam država, a  savjetovanje je održano i u 25 gradova.

Ercegović
je kazala da je "poduzetništvo kao roditeljstvo", teško, ali daje smisao. Ljudi većinom, smatra, motivaciju za ulazak u poduzetništvo pronalaze u osjećaju slobode, ispunjenosti i sreće jer mogu živjeti prema svojim pravilima. Tu je i osjećaj da se doprinosi društvu te ostavlja trag, ali i ono što poduzetništvo u svojoj biti jest - "rješavanje problema i dodavanje vrijednosti".


Istaknula je da je stres tamna strana poduzetništva.

- Ja ne prikazujem samo ružičastu stranu poduzetništva. Slika nekog poduzetnika danas u medijima je da izgleda kao neki direktor. No direktor je samo riječ na vizitki. Život poduzetnika izgleda tako da se doslovno radi od jutra do sutra, a u Hrvatskoj poduzetništvo izgleda kao minsko polje, s time da se raspored mina stalno mijenja. Poduzetnik se bori s birokracijom i stalno sam sebi potpisuje neke ovlasti. Ako se fokusiramo na to, onda to izgleda kao neko ludilo. Međutim, ono zbog čega smo poduzetnici jest osjećaj slobode: naš život, naš biznis, naša pravila.

Rekla je da su novac i dobitak tek posljedica uspješnog poslovanja, ali nisu jedino mjerilo uspjeha. Svrha poduzetništva je, kako kaže, rješavanje problema i dodavanje vrijednosti.

- Profit nije jedini motiv, ali ako ga nema, nema ni biznisa, već imamo hobi. Biznis je kao igra za odrasle ljude. Volimo stvarati nešto iz ničega, i to je zdravo poduzetništvo, dodaje.

"Za poduzetništvo je tek 3 - 5 posto ljudi"

Na pitanje tko nije za biznis, Ercegović je odgovorila kako statistika pokazuje da se za poduzetništvo odluči 3 - 5 posto ljudi. Smatra da većina poduzetnika kreće iz nužde, a neki iz strasti "jer moraju ostvariti ideju koja im se svidjela". U manje razvijenim državama, smatra, većina u biznis kreće iz nužde.

- Statistika pokazuje da su najuspješniji oni koji u poduzetništvo kreću između 39. i 45. godine. Ima primjera uspješnog pokretanja posla i kod ljudi starijih od 50. godine. Dvije ključne osobine za uspjeh u poduzetništvu su svijest od tome da nikada nećemo imati dovoljno resursa, nego da moramo izvući maksimum iz onoga što imamo, jer nikad nećemo imati idealne uvjete. Druga važna stvar je otpornost. Znači, kad padnemo, a sigurno ćemo pasti, nekad i jednom dnevno, da se brzo oporavimo, dignemo i nastavimo. To je kombinacija upornosti i strasti. Potrebna je uz to inovativnost, dobro vođenje ljudi i niz vještina koje se daju naučiti, dodaje Ercegović.

"Bitno je s kim se družite i mentalni sklop"

Nekoliko je puta ponovila da se u poduzetništvo ne ide radi novca i profita, već zato što poduzetnik svoje jedinstvene talente želi upakirati u proizvode i usluge koje će ponuditi tržištu.

- Pritom su za uspjeh ili neuspjeh ključne dvije stvari - prvo je s kim se družimo. Ako našu fantastičnu ideju kažemo nekome tko igra na sigurno, on će naravno naći 1001 razlog za neuspjeh, a ako dođete na Bussiness Caffe, naći ćemo 2001 razlog zbog kojeg tu ideju trebate realizirati. Dakle, presudno je to s kim se družimo. Druga stvar je mentalni sklop. Mnogo pričamo o biznisu i učimo o tome kako napraviti poslovni plan i slično. Međutim, uzrok propasti poduzetnika smo mi sami. Naš unutrašnji kritičar uglavnom  je korak spoticanja br. 1, naglasila je.

Ercegović ističe da se može pametnije raditi, više zaraditi, a manje raditi.

- Može se pametnije raditi. Više zaraditi, a manje raditi. Može se puno više vremena upotrijebiti na rad na biznisu, a ne u biznisu, kazala je.

Na pitanje što to znači imati biznis, odgovara: - To je imati procedure i sistem po kojemu se radi u tvrtki, plus imate i zaposlenike. Što se najčešće događa? Naši ljudi ne znaju delegirati. Nekada, realno, niti nemaju komu. Nemaju postavljene procedure. Očekuju da im radnici čitaju misli. Onda je to nekakvo gašenje vatre i onda su oni stvarno robovi svog posla.

Priznala je da je "izgorjela" i prodala prvu tvrtku. Opisala je da je dugo radila od 5 do 23 pa odlučila da neće više tako. Srećom nije imala veće zdravstvene posljedice. Uspoređujući razdoblje za poduzetništvo danas i prije 15 godina, kazala je da je klima ipak nešto bolja.

- Što se tiče pomoći države, rekla je, mnogo je toga kod nas forma. Osobno ne radi ništa s državom, ali nemoguće je da netko ne radi s državom. Meni je vizija da Hrvatska bude mjesto u kojem je lijepo živjeti i raditi, istaknula je.

Postoji direktiva EU-a "think small first" prema kojoj se kod donošenja zakona prvo uzmu u obzir mala i mikropoduzeća, a mi radimo upravo suprotno. Šira javnost nema tu sliku - 99,7% su mala i srednja, mikropoduzeća, koja čine 1/3 gospodarstva. Ogromne firme čine 0,3%. Čak 75% svih radnika zaposleno je u mikro, malim i srednjim poduzećima, 60% ima udjela u BDP-u, a 53% u izvozu, to je temelj gospodarstva, a svi zakoni pisani su za velike, istaknula je.

Komentirajući rad nedjeljom u trgovinama, kazala je da bi bilo odlično kada bismo sve preuzeli od Austrije. Smatra da profit ne smije biti jedini cilj, da se mora brinuti o dobrobiti zaposlenika i da se uz manje može postići više. Uspješni trgovački lanci, vjeruje, znat će se snaći. Kaže da kao poduzetnica ne bi voljela da se ta zabrana odnosi i male poduzetnike.

"Zaposlenik - onaj koji prodaje svoje vrijeme i znanje da bi poduzetnik ostvario svoje snove"

U odnosu sa svojim zaposlenicima njeguje prihvaćanje i poštivanje.

- To su ljudi koji prodaju svoje vrijeme i znanje da bi poduzetnik ostvario svoje snove. Danas je na tržištu borba za kvalitetnu radnu snagu. U Hrvatskoj je problem iseljavanje, ali i to što obrazovanje nije usklađeno s potrebama posla. Ispunjavajući odnosi i smisleni rad dvije su osnovne odrednice svakog zadovoljnog radnika, kazala je.

Tko je uhljeb, tko ne, zašto se događaju migracije, kako pridonijeti zemlji da bude bolja, životu privatnih poduzetnika, položaju žena unutar poduzeća, ravnopravnosti i ostalim temama, poslušajte u emisiji Nedjeljom u dva.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!