ESLJP: Hrvatska povrijedila prava vlasnika stanova sa zaštićenim najmoprimcima

Nemogućnost vlasnika da koriste vlastite stanove u kojima žive zaštićeni najmoprimci, odnosno ostvare odgovarajuću najamninu predstavlja povredu prava na mirno uživanje vlasništva, zaključio je Europski sud za ljudska prava.

U presudi nakon tužbe dvoje podnositelja protiv Hrvatske sud je zaključio da je država povrijedila prava na mirno uživanje vlasništva vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci. 

Podnositelji su podnijeli tužbu sudu u Strasbourgu jer dugi niz godina nisu mogli koristiti stanove koje imaju u vlasništvu niti dobiti tržišnu najamninu zbog toga što su njihovi stanovi dani na korištenje zaštićenim najmoprimcima. 

Odlučujući u ovim predmetima sud je odbio sve formalne prigovore tužene države smatrajući da se radi o situaciji kontinuirane povrede prava vlasništva podnositelja, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred tim sudom. 

Sud je u presudi notirao izmjene Zakona o najmu stanova koje su stupile na snagu 2018. koje je Ustavni sud ukinuo u rujnu 2020. 

Stoga je sud primijetio da se ovi predmeti ni po čemu ne razlikuju od već presuđenog predmeta Statileo protiv Hrvatske s obzirom da nije došlo do zakonskih promjena u odnosu na prava vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, odnosno da i one promjene koje su učinjene nisu stupile na snagu jer su poništene odlukom Ustavnog suda, navode u priopćenju. 

Sud je stoga utvrdio da nema razloga odstupiti od svog stajališta koji je zauzeo u ranijoj presudi u drugom slučaju te je utvrdio da je i u ovim predmetima došlo do povrede prava na mirno uživanje vlasništva. 

Procjenjujući odgovarajuću visinu najamnine sud je imao u vidu informacije o tržišnoj najamnini za slične stanove u relevantnom razdoblju i o zaštićenoj najamnini na koju su podnositelji kao vlasnici imali pravo. Na taj je način odredio naknadu uzimajući u obzir kvadraturu stanova. 

Sud je prvoj podnositeljici zahtjeva dosudio iznos od 54.200 € na ime materijalne štete, 5.000 € na ime nematerijalne štete, te 1.245 € na ime troškova postupka. 

Drugom podnositelju dosuđeno je 95.100 € na ime materijalne štete, 5.000 € na ime nematerijalne štete, te 1.000 € za troškove postupka.