Stručnjaci upozoravaju na sve dulje i intenzivnije vrućine

Val ekstremnih vrućina zahvatio je velik dio Europe, a na zapadu kontinenta živa u termometru penje se i iznad 40 stupnjeva. O ekstremnim toplinskim valovima te posljedicama za zdravlje i poljoprivredu govorilo se u emisiji HTV-a Otvoreno. Stručnjaci upozoravaju na sve dulje, češće i intenzivnije vrućine povezane s klimatskim promjenama.

Francuska se suočava s porastom smrtnosti i zatvaranjem škola, dok Španjolska otvara klimatska utočišta za građane. U Ujedinjenom Kraljevstvu bilježe se temperature koje nisu viđene više od pola stoljeća, a i dio Hrvatske pod meteoalarmom je zbog vrućina.

Sve češće se postavlja pitanje: postaju li toplinski valovi dugotrajniji i intenzivniji, što nas očekuje tijekom ljeta i kakve posljedice ostavljaju iza sebe?

O ovoj temi govorili su gosti emisije HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić akademik Mirko Orlić, profesor emeritus, Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu; dr. sc. Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a i prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu.

Mikuš Jurković: Klimatske promjene donose sve dulje i intenzivnije toplinske valove

Petra Mikuš Jurković komentirala je animaciju na kojoj se vidi kako se karta Europe crveni.

- Vidimo toplinski val koji je zahvatio velik dio Europe. Vidimo da su maksimumi na zapadu Europe i u središnjim predjelima, osobito je zahvaćena Francuska. Brojna su crvena upozorenja na vrućinu diljem Europe, kazala je Mikuš Jurković.

Dodala je kako će se polako maksimum pomicati prema istoku, a zahvatit će više i središnje predjele, osobito Njemačku.

- Temperature će rasti i u Hrvatskoj kako ćemo ići prema vikendu. Tako da je DHMZ od petka izdao i upozorenje na toplinski val i za unutrašnjost, a na Jadranu je podignut nivo upozorenja na najviši stupanj, dakle na crveno upozorenje na toplinski val koji može utjecati na zdravlje, istaknula je Mikuš Jurković.

Navela je kako je to  kombinacija i dnevnih i minimalnih, noćnih temperatura.

- Ono što dodatno utječe na neugodu jest upravo noćna temperatura koja na Jadranu se ponegdje ne spušta ispod 25 °C. U obalnim urbanim središtima, primjerice Split i Dubrovnik, noćas su minimalnu temperaturu imali 28°C. Zaista vrlo neugodno za kvalitetan san i odmor, kazala je Mikuš Jurković.

Istaknula je kako je razlog intenzitet i dugotrajnost zašto je stupanj upozorenja podignut na najvišu crvenu razinu.

- Dokazano je da uslijed klimatskih promjena i kako se zemlja globalno zagrijava, tako intenzitet, ali i dugotrajnost toplinskih valova raste. To znači da možemo očekivati u ovakvim uvjetima i češće i dulje toplinske valove, odnosno ekstremnije toplinske valove, naglasila je Mikuš Jurković.

Orlić: Ostvaruju se prognoze o sve češćim i duljim toplinskim valovima

Akademik Mirko Orlić komentirao je izjave ljudi kako je i dosad bilo vrućih ljeta te da se sada ne vidi niša novog što već nisu vidjeli i doživjeli. Naveo je i koji su njemu bitni elementi kod ovakvih pojava.

- Tri stvari uvijek gledaju kod takvih situacija. Jedno je intenzitet, znači temperatura koja se maksimalno postiže. Drugo je trajanje i treće je učestalost, koliko se često ponavlja. Da bi dobili dobre podatke trebate imati pravu analizu, što ja ovaj čas nemam, ali naprosto gledanjem vidite da se to događa. Recimo, ovih dana slušamo o najavi temperature u Velikoj Britaniji koja bi trebala ići do 40 stupnjeva Celzijusa, to je ilustracija intenziteta. Onda kad gledate trajanje, toplinski val je počeo i trebao bi trajati do sredine sljedećeg tjedna, znači radi se o desetak dana. Ne dva-tri dana, nego desetak dana traje taj val. I treća stvar je učestalost - ovo je već drugi val u Europi u ovoj godini, a mi smo u lipnju. Prvi je bio krajem svibnja, pojasnio je akademik Orlić.

Naveo je kako se sve to mijenja te dodao kako je zanimljivo da ima prognoze koje je pokazivao na predavanjima već desetak godina i koje su između ostalog govorile o toplinskim valovima i o njihovom trajanju, o njihovoj učestalosti.

- Ovo što se sada događa je u biti je realizacija tih prognoza, kazao je.

Pojasnio je i Omega sustav koji je odgovoran za ovaj toplinski val.

- Omega sustav je oblik valovitosti mlazne struje. Imate mlaznu struju koja ide oko pola. Međutim ona nije pravocrtna nego ima neke svoje valove i kad se desi brijeg vala na toj mlaznoj struji onda on podsjeća na veliko grčko slovo Omega. To je točno ono što se sad događa. Jedan takav sustav je dijelom nad zapadnom Europom. Zato smo za sad još relativno dobro prošli, ali su na udaru Španjolska, Portugal, Francuska i Engleska. Međutim, kako se to bude pomalo micalo nažalost će i nas malo više zahvatiti nego do sada, istaknuo je Orlić.

Mešić: Visoke noćne temperature smanjuju prinose i pogoduju širenju bolesti

Aleksandar Mešić pojasnio je kako visoke temperature utječu na proizvodnju hrane.

- Visoke temperature za biljke nisu samo puka neugoda, već zaista predstavljaju vrlo ozbiljan fiziološki stres. Poseban problem predstavljaju dugotrajne visoke noćne temperature. U tom razdoblju kada su visoke noćne temperature biljke se ne uspijevaju regenerirati nego one pri takvim visokim temperaturama pojačano dišu i troše asimilate koje su fotosintezom prikupile tijekom dana, pojasnio je Mešić.

Dakle, dodao je, vrlo slično kao i ljudi.

- To je možda više za ilustrirati što se tiče stočarske proizvodnje, ali generalno rezultira s padom produktivnosti. Osim toga što te visoke temperature negativno utječu na rast i razvoj biljaka, one vrlo često pogoduju pojavi različitih bolesti i štetnika. S promjenama klime stvaraju se povoljni uvjeti za pojavu sve više novih štetnih organizama, što opet poseban problem stvara s europskom regulativom gdje se drastično ograničava primjena pesticida i tu dobivamo drastičan porast novih problema u samoj biljnoj proizvodnji, rekao je.

Svi se uglavnom dok su vrućine koncentriraju nekako na sušu, a u stvari je potpuno niz drugih elemenata koji su podjednako važni i utječu na proizvodnju.

- Visoka vlaga i visoka temperatura su sjajni uvjeti za rast i razvoj patogena. Kada govorimo o biljkama, to su primarno gljive, ali mogu biti i bakterije. I dakako da povećanje temperatura pogoduje širenju kukaca. Ti kukci ne rade nam samo problem u poljoprivredi, nego rade problem i u našem svakodnevnom životu. Sa svime time na neki način trebamo se početi nositi i u poljoprivredi i u svakodnevnom životu, istaknuo je Mešić.

Temperature znatno iznad prosjeka, Hrvatska blizu lipanjskih rekorda

Najviše temperature danas su izmjerene u Senju 38°C, Šibeniku i Splitu 36, Makarskoj i Zadru 35, Kninu, Rabu i Pločama 34°C. Toplinski val, kako je istaknuto, trebao bi potrajati do kraja lipnja, uz daljnji rast temperatura koje bi u unutrašnjosti mogle dosezati i 39°C. Poseban problem predstavljaju tzv. tropske noći.

- Temperatura i minimalna i maksimalna je znatno iznad prosjeka ako gledamo klimatološko razdoblje od 30 godina, 1991. do 2020., pojasnila je Mikuš Jurković.

Dodala je kako su odstupanja već sada ekstremna u odnosu na uobičajene vrijednosti za ovo doba godine.

- Na kopnu su minimalne temperature uglavnom između 14 i 16 stupnjeva, a na moru od 19 do 22. Mi smo ovih dana na kopnu već imali tople noći od 20 i više stupnjeva, a na Jadranu čak do 28°C, rekla je.

Istaknula je i da su maksimalne temperature također znatno iznad prosjeka.

- Na kopnu su maksimalne temperature za ovo doba godine uglavnom između 26 i 29, a na moru 28 do 30. Ovih dana imali smo 34 i 35 °C, a u Senju čak 38 °C, navela je.

Prema njezinim riječima, Hrvatska se približava i apsolutnim lipanjskim temperaturnim rekordima, koji su u Kninu 2022. godine iznosili 40,4°C.

Jači El Niño i globalno zagrijavanje mogli bi donijeti novu rekordno toplu godinu

Francuska se suočava s iznimno teškim toplinskim uvjetima, a pojedini podaci upućuju na mogućnost da je zabilježen najtopliji dan u povijesti zemlje. Istodobno se ponovno aktualizira pitanje El Niña i njegovih mogućih globalnih učinaka.

Akademik Orlić pojasnio je kako je riječ o prirodnoj klimatskoj pojavi koja se odvija u ekvatorskom Pacifiku i koju se kontinuirano prati mrežom instrumenata.

- El Niño je prirodna pojava, za razliku od ovog zagrijavanja koje je dobrim dijelom rezultat čovjekova djelovanja. To smo imali stoljećima, ali kad se superponira na ovo zagrijavanje, onda postaje dramatičnije, rekao je Orlić.

Dodao je kako se već sada vidi njegovo razvijanje te da se očekuje kulminacija prema kraju godine.

- Vrlo jasno se vidi da se El Niño počeo razvijati. On obično kulminira u prosincu, zato i nosi to ime, pojasnio je.

Orlić je istaknuo kako su učinci El Niña različiti ovisno o regijama svijeta, dok je za Europu prognoza složenija zbog drugih klimatskih utjecaja.

- El Niño vrlo jako djeluje na Pacifik, Južnu Ameriku i Australiju, ali za Europu je teže precizno reći jer imamo i druge utjecaje, poput arktičkog zagrijavanja, naveo je.

Zaključio je kako bi, u slučaju vrlo snažnog El Niña, uz postojeće globalno zagrijavanje, mogla uslijediti još jedna rekordno topla godina.

Hrvatska poljoprivreda zaostaje i treba hitno jače ulagati u znanje i struku

Hrvatska poljoprivreda suočava se s nizom problema i izazova u prilagodbi klimatskim promjenama, od nepogoda poput suša, tuče i poplava do pada prehrambene suverenosti i rasta cijena hrane.

Profesor Mešić ističe kako se unatoč postojanju strategija rezultati ne vide u praksi te upozorava na dugogodišnje strukturne slabosti sustava.

- Mi planove i strategije imamo, ali rezultati hrvatske poljoprivrede govore sami za sebe, rekao je Mešić.

Dodaje kako su i proizvođači i potrošači nezadovoljni te da Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane.

- Imamo nezadovoljne proizvođače, nezadovoljne kupce i kontinuirani pad prehrambene suverenosti, istaknuo je.

Kao ključni problem navodi nedovoljno korištenje sredstava iz EU fondova i izostanak ulaganja u znanje i struku.

- Mi smo godinama koristili poticaje da prikrijemo strukturne probleme, a nismo ih iskoristili kao polugu razvoja, pojasnio je.

Uspoređujući s drugim europskim zemljama, Mešić ističe da Hrvatska značajno zaostaje u stručnom upravljanju gospodarstvima.

- Samo nešto više od 2% voditelja poljoprivrednih gospodarstava ima završen agronomski fakultet, rekao je.

Naglašava kako se u razvijenim državama znanje smatra temeljem moderne poljoprivrede te da se Hrvatska mora okrenuti novim tehnologijama i obrazovanju.

- To je moderna biotehnička proizvodnja i vidite da tradicija i iskustvo više nisu dovoljni. Moramo se okrenuti znanju i novim tehnologijama, zaključio je Mešić.

Snimka cijele emisije Otvoreno: