"Europski akt o slobodi medija"

14.11.2022.

14:20

Autor: Vijesti/HRT/IMS

 "Europski akt o slobodi medija"

"Europski akt o slobodi medija"

Foto: HTV / HRT

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je panel pod nazivom "Europski akt o slobodi medija", a raspravljalo se o prijedlozima novih pravila za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u Europskoj uniji.

Iz Ministarstva kulture i medija najavili su da je u pripremi i prijedlog novog zakona o medijima.

- Idemo prema novom zakonu o medijima, znamo da imamo zakon o medijima iz 2004. Osnovali smo radnu skupinu, dobili prijedloge. Mi smo isto tako u izradi nacionalnog plana razvoja kulture i medija. Tu smo isto tako u fazi prikupljanja prijedloga. Govorimo o novinarstvu kao javnom dobru, rekla je Jasna Vaniček Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija pri Ministarstvu kulture i medija.

- Pozivamo zakonodavce da obrate dužnu pozornost na prijedlog, kako bi došli do nekakvog cilja, kako bi se sastali kod zajedničkih interesa koji služe slobodi medija, medijskom pluralizmu, demokraciji Europske unije i to prije sljedećih izbora 2023., naglasila je Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara.

Direktorica Europske federacije novinara (EFJ) Renate Schroeder, koja se nazočnima obratila video vezom, ocijenila je kako se radi o instrumentu regulacije koji bi imao direktne učinke na nacionalne zakonodavne okvire i bio važan korak u smjeru jačanja slobodnog novinarstva.

- No, mnogi izdavači, posebice u Njemačkoj, vide ga kao kršenje medijskih sloboda i rade sve da ga bojkotiraju, upozorila je Schroeder.

Iako EFJ podržava taj akt, smatra da na nekim njegovim člancima treba posebno raditi, posebice onima koji zaštićuju novinare od nadzora i reguliraju zaštitu novinarskih izvora i transparentnost medijskog vlasništva, navela je Schroeder.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko istaknuo je kako se ne bi začudio da vlasti pokušaju zaobići primjenu takvog akta, kada bude donesen.

- U izvještaju o vladavini prava imali smo niz stvari koje su ukazivale na utjecaj politike na javne servise, na to da je Hrvatska najgora po SLAPP tužbama (strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja), da je kleveta i dalje u kaznenom zakonu. I što se dogodilo, koje su posljedice? Nikakve, kaže Zovko.

Iva Nenadić s Fakulteta političkih znanosti osvrnula se na pitanje nacionalnih regulatornih tijela u medijskom sektoru. Istaknula je da akt predviđa širenje djelovanja tih regulatora, zbog čega je upozorila na opasnost takve odredbe za neke europske zemlje.

- U trećini promatranih zemalja pokazalo se da medijski regulatori nisu u potpunosti neovisni. Važno je napraviti sve da oni djeluju neovisno, u perspektivi proširenja zadaća, poručila je.

Paško Bilić sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose istaknuo je da svaka promjena u medijskom sustavu počinje i završava političkom voljom te je pozvao na doradu zakonskog rješenja oko regulacije dezinformacija, digitalnog medijskog tržišta i drugih tema.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!