Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Europski je Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Obilježavanje tog dana potiče na promišljanje o osjetljivim i kompleksnim pitanjima zajedničke povijesti i njezina očuvanja, građenju suživota na osnovama demokracije i temeljnih prava. Počast žrtvama svih totalitarnih i autoritarnih režima odao je premijer Andrej Plenković na zagrebačkom groblju Mirogoj, a komemoracije su održane i na Golom otoku i Svetom Grguru, te drugim lokacijama diljem zemlje.

Počast žrtvama svih totalitarnih i autoritarnih režima odao je premijer Andrej Plenković s ministrima na zagrebačkom groblju Mirogoj - kod spomenika "Glas hrvatske žrtve – Zid boli", na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, kod Spomen-obilježja hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

- Uz nedvosmislenu osudu svakog zločina, koji i danas izaziva bolne osjećaje kod žrtava, članova njihovih obitelji i cijelog hrvatskog naroda, u ime zaštite ljudskog dostojanstva njegujemo kulturu sjećanja na svaku nedužnu žrtvu. Osobitu odgovornost imamo prema obrazovanju mladih generacija o tragičnim razdobljima europske i hrvatske povijesti u prošlom stoljeću, kako se slična zlodjela ne bi nikad ponovila ni zaboravila, poručila je Vlada.

Ističe kako je nedavno bolno iskustvo Domovinskog rata razlog više za trajno sjećanje na sve nedužne žrtve. "Životi hrvatskih branitelja i svih žrtava ugrađeni u temelje hrvatske države obvezuju nas da gradimo bolju, uspješniju i prosperitetniju Hrvatsku. Uz to, kao odgovor na zločine totalitarizama nastale su i naše humanističke vrijednosti i temeljna ljudska prava na kojima je sazdana demokratska Europa, zajednica mira, suživota i razvoja, kojoj danas pripadamo, naglašeno je u priopćenju.

- Stoga u okolnostima kada je ruski režim pogazio mir, sigurnost i suverena prava ukrajinskog naroda, kada su temeljna ljudska prava i načela međunarodnog prava grubo prekršena, Hrvatska nedvosmisleno stoji uz Ukrajinu. Ne zaboravljajući da smo i sami bili žrtve agresije, nastavljamo joj pomagati na svaki mogući način kako bi obranila svoju slobodu, narod i teritorij. U Ukrajini se štiti sigurnost Europe i međunarodni poredak utemeljen na pravu, na nepovredivosti granica i na mirnom rješavanju sporova", podsjeća se.

- Kao slobodna, suverena i demokratska država, članica Europske unije i NATO saveza, europodručja i Schengenskog prostora, Hrvatska je ustrajna u daljnjem izgrađivanju uključivog, tolerantnog i razvijenog društva, u kojemu će svaki hrvatski građanin moći ostvarivati svoja ustavom i zakonom zajamčena prava", poručuje Vlada RH u priopćenju u povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, stoji u Vladinom priopćenju.

Vijenci i svijeće za stradale na Golom otoku i Svetom Grguru

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u srijedu su u povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima položili vijence i zapalili svijeće za stradale na Golom otoku i otočiću Sveti Grgur.

Na Svetom Grguru položili su vijence ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na tom otočići te su zapalili svijeću ispred Spomen ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur 1959.-1966.

Na Golom otoku položili su vijenac ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku te su zapalili svijeću ispred Spomen-križa, obilježja stradalnicima logora.

Jandroković je rekao da su se okupili kako bi obilježili dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i iskazali poštovanje za sve koji su ubijeni zbog njihova postojanja.

Koncentracijski logor i zatvor na Golom otoku uključivao je i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. Otvoren je 1949. nakon rezolucije Informbiroa, u vrijeme obračuna s pristašama staljinizma unutar KPJ. Kasnije su se ondje zatvarali i drugi politički neistomišljenici, uglavnom na temelju administrativnih odluka, a manje na osnovi sudskih presuda. Poznat je po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškome prisilnom radu.

Procjenjuje se da je kroz logor prošlo 17 do 32 tisuće zatvorenika, a broj ubijenih i umrlih nije točno utvrđen. Zatvor je postao 1956., kasnije je pretvoren u kaznenopopravni dom za maloljetnike, a ukinut je 1988.

I Hrvatska imala svoje povijesne tragedije

- Ovo je europski dan, Europa je u 20. stoljeću bila rastrgana totalitarizmima i desnim, fašizmom i nacizmom, i lijevim, staljinizmom i komunizmom, mnogo je ljudi ubijeno, mučeno, ponižavano. To su bili sustavi, koji su se, čuvajući svoj opstanak, beskrupulozno i surovo obračunavali s političkim neistomišljenicima, naglasio je.

Jandroković je kazao da je i Hrvatska imala svoje povijesne tragedije - "hrvatski narod bio je žrtva dva totalitarizma tijekom Drugog svjetskog rata, zločinačke ustaške NDH, isto tako potom totalitarne komunističke Jugoslavije.

- Ovo je jedno od mjesta gdje su ljudi bili mučeni, tretirani na najsvirepiji način, gdje su gubili svoje dostojanstvo, gdje se sustav obračunavao sa svima onima koji su drugačije mislili i politički djelovali, kazao je.

Jandroković se prisjetio nedavno preminulog Đure Perice, koji je, kako je rekao, 14 godina robijao nakon montiranog političkog procesa, koji je bio borac za ljudska prava, za slobodu hrvatskog naroda te je zato bio svirepo i brutalno progonjen od bivše komunističke države.

Mnogi su stradali zbog ideala

To je važno i kako bi mladi znali da demokracija, sloboda, mir ne dolaze sami po sebi, mnogo je ljudi zbog borbe za te ideale stradalo. Mladima je danas vjerojatno teško shvatiti da možeš biti progonjen, ubijen i mučen zbog svojih riječi, pjevanja pjesme, političkog uvjerenja i ostati bez egzistencije, no, to se događalo".

Jandroković ističe da politika, i mediji, intelektualci i akademska zajednica trebaju o tome otvoreno govoriti, da danas imamo slobodu, hrvatsku državu, demokraciju i vladavinu prava, ali da nije tako uvijek bilo.

- Mlade treba osvješćivati kako postoje i oni koji su spremni činiti zlo, koji će i sutra možda raditi neke stvari koje u okvirima demokracije nisu moguće, rekao je dodavši da danas imamo primjer ruske agresije na Ukrajinu.

- Ovdje smo da se prisjetimo žrtve i uputimo poruku za budućnost, posebno mladim naraštajima, da čuvaju mir, demokraciju, slobodu i našu hrvatsku državu, poručio je.

Butković je podsjetio da "narod koji zaboravlja svoju prošlost ponavlja svoje tragedije kazavši da ne treba živjeti u prošlosti i biti njome previše opterećen, ali da postoje trenuci kada se treba prisjetiti žrtava i nedužnih, koji su izgubili živote.

Komemoracija u Maclju

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima obilježen je i u Maclju, kod spomen grobnice žrtvama Križnoga puta. U njoj su pokopani posmrtni ostaci 1247 žrtava zločina komunističkog režima ekshumiranih iz zajedničkih grobnica u maceljskoj šumi. Riječ je o sudionicima Križnog puta, vojnicima i civilima koji su 1945. ubijeni bez suđenja. Pretpostavlja se da u maceljskim šumama ima još više od 10 tisuća žrtava u neistraženim masovnim grobnicama. Macelj je mjesto najvećeg zločina komunističkog režima u Hrvatskoj, istaknuto je na komemoraciji koju je organizirala Udruga Macelj 1945.

- Hrvati su tijekom 20. stoljeća iskusili svu zločestoću sva tri sustava, naročito Hrvati nakon II. svjetskog rata i u poraću, što se apsolutno smatra najvećom tragedijom u povijesti hrvatskog naroda. Ove žrtve koje su pokopane na Maclju su baš iz tog razdoblja, rekao je Alfred Obranić, predsjednik Nadzornog odbora Udruge Macelj 1945.

- Ovo je ujedno i prilika da se sjetimo politike svehrvatske pomirbe našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana i sjetimo da je ta politika bila u stvari srce uspješnog procesa osamostaljenja RH i obrane u Domovinskom ratu. No to podrazumijeva i da se sve žrtve totalitarnih režima istraže, dokumentiraju i dostojno komemoriraju kao što mi to činimo danas, rekao je Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

U Splitu položeni vijenci uz tvrđavu Gripe

Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, stradalnički udruga, kao i onih proizašlih iz Domovinskog rata položili su cvijeće i zapalili svijeće na ulazu u tvrđavu Gripe. 

Prisjećajući se tragične povijesti Europe u prošlom stoljeću, istaknuto je kako ona danas mora biti poticaj stvaranju drugačijeg društva.

- Sve te žrtve nas podsjećaju da mi danas živimo u jednoj slobodnoj europskoj zemlji i da te žrtve nisu bile uzaludne te mi radi njih moramo graditi naše gradove i našu zemlju da bude svaki dan sve bolja i bolja, rekao je Ivica Puljak, splitski gradonačelnik.

- Ja se nadam da ćemo iz svih tih teških trenutaka pogotovo onih koje je imala naša RH tijekom povijesti, nešto naučiti, da se trenuci, koji su trenutno u Europi, nikada više neće ponoviti. Bez obzira koliko bilo teško ponavljati, međutim ponavljati se mora, naglasio je Stipe Čogelja, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana.

- I taj totalitarni komunizam, ali i terorizam koji je vodio tome da su ljudi nestajali preko noći, ne samo na terenu RH nego i svijetu, kazao je Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora za SDŽ.

U Đakovu komemoracija za žrtve svih totalitarnih režima

U organizaciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika Đakovo i đakovačkog krila Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka (HOZ), u srijedu je u Đakovu, kod spomenika Glava koja tone, obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

- S obzirom da su za vrijeme Drugog svjetskog rata u Đakovu i okolici djelovala dva logora jedan u širem centru grada sabirni logor za Židove, te u obližnjoj Krndiji na kraju rata - logor za Folksdojčere, možemo reći da se i na primjeru Đakova vidi svojevrsni presjek totalitarnih režima i njihovih žrtava, rekao je predsjednik đakovačkog krila HOZ-a Jazovka Pero Šola.

Šola je ustvrdio da je kroz sabirni logor za Židove, što je u Đakovu djelovao od 1941. do 1942., prošlo oko 3.500 židovskih žena, djece i starijih, a tu je, kako je rekao, "skončalo njih oko 560, dok je u logoru za Folksdojčere, koji je zapravo bio cijelo selo Krndija, život izgubilo oko 400 ljudi".

Kaže da je i danas u centru Đakova masovna grobnica iz 1945., u kojoj je oko 100 žrtava partizanskih zločina što su se dogodili nakon 17. travnja '45., nakon ulaska partizana u grad.

- Svi totalitarni režimi, koji su obilježili noviju povijest hrvatskog naroda, imaju samo jedno ime zlo", rekao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik HDZ-a i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić.

Zamjenik osječko- baranjskog župana Josip Miletić naglasio je da je najvažnija poruka s ovakvih skupova da se totalitarni režimi i njihove žrtve ne smiju ponoviti.

- Žrtvama izražavamo pijetet, a njihovim obiteljima sućut, rekao je.

Sudionici komemoracije, među kojima je bila i Udruga Nijemaca Đakovo, položilli su cvijeće i zapalili svijeće na groblju u Krndiji za žrtve nekadašnjeg logora za Folksdojčere.