Europski povjerenik o Hrvatskoj: Izvješće stiže već u srpnju

Premijer Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima europskog povjerenika za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača Michaela McGratha. 

Osvrnuli su se na posljednje izvješće o vladavini prava za Hrvatsku i inicijativu Europskog štita za zaštitu demokracije, s ciljem jačanja društava u Europskoj uniji i borbe protiv dezinformacija.

A predsjednici i članovi saborskih odbora za europske poslove, ljudska prava i prava nacionalnih manjina te pravosuđa sastali su se u Hrvatskome saboru s Michaelom McGrathom. 

McGrath je upoznao zastupnike s djelokrugom svog resora, osobito s aktivnostima vezanima za inicijative Europskog štita za zaštitu demokracije i Strategije EU-a za civilno društvo, koje uključuju mjere za zaštitu najvažnijih stupova demokracije: slobodu ljudi, slobodne i poštene izbore, slobodne i neovisne medije, dinamično civilno društvo i snažne demokratske institucije te s novim skupom korporativnih pravila EU Inc.-om.

Mjere u okviru Europskog štita za zaštitu demokracije, pokrenutog u studenom 2025., dodatno će ojačati europski kapacitet za suzbijanje manipulacije informacijama i dezinformacija i povećati otpornost pristupom koji obuhvaća cijelo društvo. Te mjere obuhvatit će tri glavna područja: zaštitu integriteta informacijskog prostora; jačanje institucija, slobodnih i poštenih izbora, slobodnih i neovisnih medija te poticanje otpornosti društva i građanskog angažmana.

U okviru Europskog štita za zaštitu demokracije u veljači je osnovan Europski centar za demokratsku otpornost, koji će objediniti stručnost i resurse EU-a i država članica kako bi se povećao kolektivni kapacitet za predviđanje, otkrivanje i reagiranje na prijetnje, kao i za izgradnju demokratske otpornosti. Taj će centar, s državama članicama u središtu, djelovati kao okvir za olakšavanje razmjene informacija i potporu izgradnji kapaciteta. Cilj mu je spriječiti zajedničke prijetnje, osobito inozemno uplitanje i manipuliranje informacijama te dezinformacije.

Uz Europski štit za zaštitu demokracije, Europska komisija usvojila je i Strategiju za civilno društvo s ciljem jačanja suradnje s organizacijama civilnog društva te osiguravanja otvorenog i sigurnog okruženja za njihov rad. Strategija donosi niz konkretnih mjera na razini EU-a, uključujući suradnju s državama članicama i poboljšanja u području financiranja organizacija civilnog društva.

– Vladavina prava nije apstraktan pojam, nego je kralježnica Europske unije i služi zaštiti ljudskih prava, istaknuo je McGrath najavivši skoru objavu Godišnjeg izvješća o vladavini prava u članicama Europske unije.

Konkretno za Hrvatsku pojasnio je da će se izvješće osvrnuti na postignuća Hrvatske nakon preporuka prošlogodišnjeg izvješća, a koje su se odnosile na poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, posebno u pogledu duljine postupaka u trgovačkim i građanskim sporovima; povećanje učinkovitosti istraga i kaznenog progona korupcije; osiguranje pravedne i transparentne raspodjele državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; i rješavanje pitanja strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti usmjerenih na novinare (tzv. SLAPP tužbe).

Europski povjerenik usto je predstavio EU Inc., novi skup korporativnih pravila koja će biti jednako primjenjiva u cijeloj Uniji.

– Poduzetnici su u Europskoj uniji suočeni s različitim pravnim sustavima koji im otežavaju rad i povećavaju troškove. Glavne značajke EU Inc.-a uključuju bržu registraciju i jednostavnije postupke osnivanja tvrtke unutar 48 sati i za manje od 100 eura te potpuno digitalno poslovanje tijekom životnog ciklusa tvrtke.

Osvrnuvši se na djelokrug rada i principe saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac rekao je kako Hrvatska ima solidan zakonodavni okvir zaštite ljudskih prava i sloboda, od Ustava preko Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o suzbijanju diskriminacije do Kaznenog zakona, ali i institucije Pučke pravobraniteljice i pravobraniteljica za djecu, ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom.

– Unatoč tome, suočeni smo s različitim oblicima netolerancije, koji kontaminiraju zakonodavni okvir, kazao je Pupovac dodavši kako je entuzijazam povezan s politikom ljudskih prava posljednjih godina splasnuo.

Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, međutim, svojim redovitim radom nastavlja tijesnu suradnju s borcima za ljudska prava, čuvajući taj stup demokracije, uz zaštitu pravne države.

Spomenuvši europski Akt o slobodi medija, zastupnica Urša Raukar komentirala je kako se u Hrvatskoj u postupcima imenovanja i izbora upravljačkih tijela javnih medija nastavlja s praksom političke kontrole, na što je McGrath odgovorio kako očekuje da se europsko zakonodavstvo poštuje i primjenjuje.

S obzirom na ponovljene preporuke u prethodnim izvješćima o vladavini prava, a koje se odnose na nisko povjerenje građana u pravosuđe i dugotrajnost sudskih postupaka, zastupnika Ivana Račana zanimalo je ima li povjerenik optimizma da će se stanje popraviti, na što je McGrath replicirao da će svoja saznanja nakon analize stanja objaviti u izvješću planiranom za sredinu srpnja.

Jednako suzdržan europski povjerenik ostao je na pitanje zastupnice Majde Burić za komentar o civilnim udrugama koje u svom radu grade politički narativ, spomenuvši slučaj jedne udruge u Zagrebu koja je ovisnike pozvala na "sigurno drogiranje".

– Civilne udruge trebaju djelovati neovisno o politici, uzvratio je McGrath i naveo kako je Unija odobrila 3,6 milijarde eura za rad udruga, ali uz strogu financijsku kontrolu sredstava.

Zahvalivši povjereniku McGrathu na dolasku u Hrvatski sabor, predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš zaključno je izrazila zadovoljstvo povećanjem sredstava za rad civilnih udruga, naglasivši potrebu zaštite ključne uloge civilnog društva.