15:21 / 26.01.2021.

Autor: Hina/D.S.

Objekti na Čerkezovcu neoštećeni u potresu

Prostor bivše vojarne prenamijenjen za odlagalište radioaktivnog otpada iz NE Krško

Prostor bivše vojarne prenamijenjen za odlagalište radioaktivnog otpada iz NE Krško

Foto: Sandra Simunovic/PIXELL / PIXELL

Bivša vojarna Čerkezovac, na Trgovskoj gori, nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, a prilikom nedavnog potresa svi su objekti na Čerkezovcu ostali potpuno neoštećeni, poručili su u utorak iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško. 

Trgovska gora (bivša vojarna Čerkezovac) je odabrana kao preferentna lokacija za skladište radioaktivnog otpada zbog skladišnih kapaciteta koji jamče potpunu tehničku sigurnost i ispravnost. Uz to, lokacija nije u poplavnom području i dovoljno je daleko od izvora pitke vode, ističu iz Fonda.

"Čerkezovac nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, a prilikom nedavnog potresa svi objekti na Čerkezovcu ostali su potpuno neoštećeni. Mjerenja koja su provedena tijekom potresa 29. prosinca 2020. godine pomoću seizmografa i akcelerografa pokazala su da je lokacija Čerkezovac imala manju akceleraciju odnosno ubrzanje tla od npr. Zagreba. Dok je u Zagrebu najveća akceleracija iznosila 2,43 metra u sekundi na kvadrat (m/s2), u Čerkezovcu je iznosila 0,49 m/s2", navode iz Fonda.

Hrvatska je 2018. godine donijela Nacionalni program zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, kojim je kao lokacija određen vojni kompleks Čerkezovac.

Krajem ožujka 2020. godine Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada NE Krško je od tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike na uporabu dobio prostor bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u Općini Dvor, gdje se planira formirati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Iz Fonda danas podsjećaju da je krajem 2015. godine provedena ocjena potresne opasnosti na širem području Zrinske gore odnosno preliminarna procjena seizmičkog hazarda, a nakon donošenja Nacionalnog programa provedena su mjerenja mikroseizmičkih nemira na samoj lokaciji te je u studenom 2020. godine postavljena seizmografska postaja koja je uključena u nacionalnu mrežu. Najavljuju i da će se rezultati preliminarnih mjerenja i očitanja sa seizmološke postaje iskoristiti, zajedno s planiranim istražnim radovima, za izradu seizmotektonske studije i detaljnijih analiza potresne opasnosti na lokaciji skladišta u Centru.

"Objekti skladišta radioaktivnog otpada gradit će se EUROKODU 7 i 8 i s povećanim faktorom sigurnosti kako bi mogli izdržati potres i veće magnitude od očekivanog i kako bi građevine u Centru bile sigurne od potresa visoke razorne moći", najavljuju iz Fonda.

Istražne radove provodit će Geotehnički studio, Geodetski i Rudarsko-geološko naftni fakultet

Inače, jučer je potpisan ugovor za uslugu provedbe istražnih radova na planiranoj lokaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na području Čerkezovca, i to sa zajednicom ponuditelja koju čine Geotehnički studio d.o.o. te dva zagrebačka fakulteta - Geodetski i Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Taj je ugovor, kako je Fond objavio na svojim internetskim stranicama, potpisan nakon provedenog postupka javne nabave za izradu dokumentacije i provedbu aktivnosti za ishođenje dozvola za izgradnju Centra.

Osnovna svrha predviđenih istraživanja je stjecanje potpunog i preciznog uvida u geološki sastav i građu terena prostora lokacije predviđene za izgradnju Centra. Istraživanja će omogućiti vrednovanje i karakterizaciju lokacije, zatim projektiranje građevina/postrojenja za skladištenje radioaktivnog otpada i potrebnih infrastrukturnih objekata te dati sve podatke potrebne za izradu studije utjecaja na okoliš i provedbu procjene utjecaja zahvata na okoliš, istaknuli su iz Fonda.

Najavili su i kako će se istražni radovi provoditi u razdoblju od 19 mjeseci, a uključuju geoistraživanja, utvrđivanje hidroloških i hidrogeoloških karakteristika lokacije te provođenje ograničenih terenskih istraživanja vezanih za stanje flore i faune, šumske ekosustave te korištenje poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj okolici lokacije.

U sklopu istražnih radova tako će se provoditi aktivnosti analize fotogrametrijskih aerosnimaka, satelitskih snimaka te odgovarajuće kartografske dokumentacije; terenski istražni radovi; geoelektrično sondiranje; seizmička refleksija i refrakcija; tomografska električna mjerenja; georadarsko ispitivanje užeg područja lokacije; testiranje vodopropusnosti u bušotinama; petrološke i geomehaničke analize stijena; trasiranje; geokemijske analize nabušenih stijena i podzemnih voda.

"Na temelju svih provedenih istraživanja izradit će se elaborat koji će sadržavati rezultate svih provedenih istraživanja u jednoj cjelini. Navedeni elaborat o provedenim istražnim radovima će precizno i koncizno istaknuti najvažnije rezultate dobivene iz pojedinih istraživačkih disciplina iz čega će proizići glavni zaključci o dobivenim rezultatima i njihova uloga pri planiranju i vrednovanju lokacije za izgradnju budućeg Centra, a svi rezultati istraživanja bit će objavljeni i javno dostupni", najavili su iz Fonda u objavi o potpisanom ugovoru.

Hrvatska dužna zbrinuti polovicu otpada iz Krškog

Republika Hrvatska je na temelju Međudržavnog ugovora s Republikom Slovenijom dužna zbrinuti polovicu otpada iz Nuklearne elektrane Krško, što prema trenutnim procjenama iznosi oko 3.000 prostornih metara (m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada.

Također je potrebno zbrinuti i institucionalni otpad koji nastaje radom u istraživanju, medicini i industriji, a Hrvatska će prema procjenama morati zbrinuti oko 100 m3 takvog otpada. Procjene količina rađene su za razdoblje do 2060. godine, a institucionalni otpad je najvećim dijelom također nisko i srednje radioaktivni otpad.

Iz Fonda poručuju da će se na Čerkezovcu skladištiti isključivo nisko i srednje radioaktivni otpad u krutom stanju, čime se sprječava bilo kakvo curenje ili ispuštanje u okoliš. Visokoradioaktivni otpad, u koji spada i istrošeno nuklearno gorivo (ING), se ne može i neće odlagati na Trgovskoj gori, ističu.

Kako objašnjavaju, u bivšem vojnom objektu Čerkezovac bit će uspostavljena dva skladišta - središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) i iskorištene izvore, za čiju će uspostavu biti provedena rekonstrukcija postojećih objekata, te dugoročno skladište za radioaktivni otpad iz NE Krško, za koje će biti izgrađen novi objekt.

Skladišta radioaktivnog otpada u sklopu Centra planiraju se i razvijaju kao sigurni objekti koji ne smiju imati utjecaj na okoliš i ljude, ističu iz Fonda, uz podsjećanje da se za izolaciju radioaktivnog otpada u skladištu uvijek se koristi više barijera, kao što su čelične bačve u koje se otpad pakira, armiranobetonski spremnici u koje se bačve pakiraju i zapunjavaju betonom, protupotresno projektirane armiranobetonske građevine, a tu su i organizacijske mjere i procedure kojima se osigurava siguran rad skladišta te kontinuirani monitoring okoliša.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!