15:07 / 06.05.2022.

Autor: V.K./HRT/Hina

Franak prozvao Vladu zbog lažnog očitovanja Sudu EU-a

Švicarski franak

Švicarski franak

Foto: Dusko Jaramaz / Pixsell

Udruga Franak ustvrdila je u petak da je Sud EU-a odlučio oprati ruke od "slučaja Franak" u Hrvatskoj i prozvala Vladu zbog lažnog očitovanja o tom slučaju, te izrazila očekivanje da će Vrhovni sud do ljeta odlučiti o pravima na obeštećenje 55.000 potrošača.

Europski sud u četvrtak je odlučio da ne može odgovarati na pitanja vezana za razdoblje do dana konverzije kredita u "švicarcima" jer Hrvatska u vrijeme ugovaranja takvih kredita nije bila članica EU-a, a eventualno bi mogao odgovoriti na pitanja koja se tiču događaja nakon konverzije.

- To znači da je loptica prebačena na Vrhovni sud koji mora odlučiti o pravima na obeštećenje svih 55.000 potrošača koji su konvertirali kredite u 'švicarcima' u kredite u eure, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik udruge Franak Goran Aleksić.

On očekuje da će Vrhovni sud do ljeta riješiti taj slučaj jer rok zastare potraživanja obeštećenja nastupa 13. lipnja 2023. godine.

Vrhovni sud, dodao je, mora donijeti konačni meritum o pravu na obeštećenje, ali i odlučiti o ništetnosti kompletnih ugovora o kreditu s klauzulom u CHF-u.

Postupak pred Sudom EU-a vodio se nakon što je krajem 2020. sutkinja Jesenka Jurić Šojat predložila tom sudu da odgovori na prethodno pitanje vezano za pravo potrošača koji su konvertirali kredite, a konkretno se radilo o predmetu tužiteljice Ane Herman.

Aleksić je upozorio da je u tom slučaju razotkrivena nečasna uloga Vlade, koju je prozvao da je "zabila nož u leđa" 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima jer je u očitovanju Sudu EU-a iznijela "niz besramnih laži" kako bi pomogla bankama da se izvuku i zadrže opljačkani novac.

Vlada je, po Aleksićevim riječima, ustvrdila da su se potrošači prihvatom konverzije odrekli potraživanja, što je nazvao bezočnom laži, pa će razmotriti mogu li kazneno prijaviti Vladu zbog lažnog svjedočenja pred Sudom EU-a.

Efekt konverzije 40 posto lošiji od prava temeljem kolektivne presude

Udruga Franak tvrdi da potrošači nisu u potpunosti obeštećeni konverzijom, ali se to ne može utvrditi "pravnim mačem" već samo sudskom vještačenjem.

Pritom je novinarima predstavio primjer Ane Herman koja je 2007. podigla kredit u "švicarcima" koji je u kunama iznosio 1.358.000 kuna, a na dan konverzije u siječnju 2016. bila je dužna preostalu glavnicu u iznosu 1.729.000 kuna, odnosno 27 posto više nego što je dobila.

Na temelju Zakona o konverziji, njezina je glavnica smanjena na 1.134.000 kuna, a izuzećem ništetnih odredaba na temelju kolektivne presude njezina bi prava glavnica bila smanjena na 1.059.000 kuna, što znači da je glavnica iz konverzije veća za sedam posto.

Kad se uzmu još i druge razlike koje je banka naplatila temeljem ništetnih odredaba, u udruzi Franak izračunali su da je efekt konverzije financijski lošiji za 40 posto od efekta koji se postiže punom ravnotežom prava i obveza na temelju kolektivne presude.

To znači da Ana Herman nije u potpunosti obeštećena, zaključio je Aleksić dodavši da ona tih 40 posto mora dobiti na sudu jer bi ih sto posto dobila da nije konvertirala kredit.

Odvjetnik Srđan Kalebota, koji zastupa Anu Herman, rekao je da im Sud EU-a nije odgovorio na ključno pitanje - ima li tužiteljica pravo na potpuno obeštećenje pa će to pitanje sada tražiti pred hrvatskim sudovima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!