'Reforma strukovnog obrazovanja, 20 novih programa i zanimanja'

Od jeseni obrazovni sustav doživljava veliku reformu - uvodi se 120 novih programa, 20-ak novih zanimanja, a brojna dosadašnja zanimanja se ukidaju ili objedinjuju. O tome je u Dnevniku HTV-a govorio ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Na pitanje o ciljevima brojnih promjena koje u obrazovni sustav dolaze na jesen – među kojima je 120 novih programa i 20-ak novih zanimanja – ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs izjavio je kako je riječ o kompletnoj reformi strukovnog obrazovanja.

- Jednostavno tako napraviti studijske programe da zadovolje potrebe tržišta rada, rekao je Fuchs i dodao da se želi stvoriti obrazovanje koje će biti dovoljno široko, kako bi učenici kasnije mogli nastaviti s cjeloživotnim usavršavanjem.

Prema njegovim riječima, sustav je do sada bio rastrgan u mnogo sitnih usavršavanja unutar različitih programa, a sada je cilj ukrupnjavanje.

- Imali ste programe četverogodišnje i trogodišnje za zidara, pa ste imali za armirača, pa za krovopokrivača... Sad je ideja da se to ukrupni, pojasnio je Fuchs.

Dodao je kako su neka zanimanja sada formirana spajanjem pet, šest, pa i do osam dosadašnjih zanimanja u jedan jedinstveni program, koji pruža šire obrazovanje i bolje pretpostavke za zaposlenje.

- Ova cijela reforma je rađena u jako uskoj suradnji s poslodavcima, tako da su oni itekako imali što tu za reći. Konačno, rađena je više godina, pripremana, rekao je ministar i dodao da vjeruje kako će reforma omogućiti dobre karijere učenicima i poslodavcima olakšati izbor radne snage.

Većina učenika upisuje strukovne škole

Na pitanje o percepciji da deficitarnih zanimanja ima malo, Fuchs je istaknuo kako je ta slika u javnosti iskrivljena.

- Javnost percipira u principu donekle iskrivljenu sliku. Svi pričaju da bi trebalo pojačati upise u strukovne škole. Međutim, realnost u Hrvatskoj je potpuno drugačija od toga, rekao je.

Dodao je da čak 70% učenika nakon osnovne škole upisuje strukovne škole, a samo 30% gimnazije.

Objasnio je i odakle dolazi pogrešna percepcija:

- Svi vjerojatno gledaju na ono da li on može nekoga naći tko će mu obaviti nekakve radove u kući, nekakve instalacije... Takvih majstora nema na tržištu rada. Odnosno, ima, ali ih nema dovoljno, kazao je ministar.

Fuchs je istaknuo da se često zaboravljaju zanimanja u ekonomiji, računovodstvu, turizmu - gdje također postoji mnogo programa koji su dosad bili rascjepkani.

- Ako su upisali neki od četverogodišnjih studija strukovnih škola, to im omogućuje da idu, ako žele, polagati ispite državne mature i nakon toga su kvalificirani za nastavak studija na sveučilištima, odnosno visokim učilištima, pojasnio je.

Gimnazijski programi u ekonomskim školama i prijemni ispiti

Ministar je potvrdio da se u nekim ekonomskim školama uvodi i gimnazijski program.

- To je isto tako jedan od ciljeva. Upravo da podignemo postotak učenika koji se upisuju u gimnazijske programe, a oni daju šire opće obrazovanje, rekao je i dodao kako je takav pristup koristan za nastavak studija, jer neka znanja učenicima mogu nedostajati iako su položili državnu maturu.

Govoreći o sve češćim prijemnim ispitima u gimnazijama, Fuchs je pojasnio da je to omogućeno promjenom pravilnika, posebno zbog situacije u Zagrebu.

- U Zagrebu imate određene gimnazije gdje je u kontinuitetu već više godina poprilično navala i gužva i imamo te superodlikaše, rekao je, no dodao da analiza pokazuje blagi pad broja superodlikaša u sustavu.

- Devet gimnazija u Zagrebu je dogovorilo da će napraviti jedan jedinstveni prijemni ispit i to je dobro, izjavio je ministar.

Ocijenio je da takav model omogućuje da učenici koji su dobili realne ocjene, primjerice 4.0, ali pokažu znanje na prijemnom ispitu, dobiju priliku za upis.

- I to se pokazalo dobrim i prošle godine. Ali ponovno ponavljam, to je devet gimnazija u Zagrebu i nigdje drugdje, dodao je.

Osvrnuvši se na tvrdnje da posao nastavnika postaje sve manje atraktivan unatoč povećanju plaća, Fuchs je rekao da je riječ o relativnoj percepciji.

Tehnološki viškovi

- Jedna od glavnih tema na našim pregovorima sa sindikatima je na koji način zbrinuti tzv. tehnološke viškove, izjavio je.

Objasnio je da viškovi nisu povezani s interesom za nastavnički posao, već s demografijom.

- Imamo viškove u obrazovnom sustavu, a ti viškovi, nažalost, se pojavljuju ne zbog nastavnika, ne zbog atraktivnosti ili nečeg sličnog, nego jednostavno zbog demografske situacije, jer nam kontinuirano pada broj djece, rekao je.

Najizraženiji višak, istaknuo je, pojavljuje se u razrednoj nastavi, prva četiri razreda, zbog čega se nastavnicima omogućuje prekvalifikacija i zapošljavanje u vrtićima gdje nedostaje odgajatelja.

- A manjak vam je očit... To su profesori matematike, fizike, dakle STEM područja. Matematičare, uglavnom, pokupe kompanije, banke i sl., rekao je ministar.

Naglasio je i kako Ministarstvo pokušava riješiti taj problem kroz vrlo atraktivne stipendije za studente koji odluče upisati matematiku, fiziku, kemiju, biologiju i obavezuju se da će onoliko vremena koliko su primili 600 eura mjesečno kao stipendiju odraditi u školama, zaključio je.