08:53 / 01.11.2019.

Autor: D.M./HRT

Ginekologa nema 440 tisuća žena u Hrvatskoj

-

-

Foto: - / -

Osiguravajuća kuća stavlja liječnika i pacijenta na sukobljene strane. To je temelj užasa i protivno temelju liječničke struke, kazala je Josipa Rodić.
Kakvo je stanje u sustavu zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, koliko liječnika nedostaje i jesu li se produžile ionako duge liste čekanja, u Studiju 4 govorili su predsjednica Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite Josipa Rodić i dopredsjednik HUBOL-a dr. Boris Ujević.

- Liste čekanja sve su duže. Nije to hrvatska specifičnost, ali je kod europskih zemalja bolja organizacija. Liste su ažurirane i ne može se dogoditi da jedan čovjek bude na pet lista, kazao je Ujević. Rodić se s tim složila te naglasila kako liječnicima sve više dolaze pacijenti s nalazima iz privatnih poliklinika. Tome u prilog dodala je kako 440 tisuća žena u Hrvatskoj nema svog primarnog ginekologa. Nemaju izbora, postojeći timovi su prepunjeni, a sredstva iz plaća žena uplaćuju u se proračun, kazala je.

"Županije treba povući za uši"

- Ovdje je totalno zakazala lokalna i regionalna samouprava, koje su odgovorne za financiranje i sufinanciranje primarne zdravstvene zaštite. Županije treba povući za ući i pitati ih zašto nemaju dovoljan broj ginekologa. Zašto je u lokalnim proračunima zdravstvena zaštita na dnu - to treba javno građanima reći. Sredstva koja izdvajate nisu mala, a zaštitu nemate, kazala je Josipa Rodić.

- Bolnice u velikim centrima funkcioniraju dobro, a one na periferiji su prilično devastirane kadrovima. To iznose sestre i drugi djelatnici ogromnim brojem prekovremenih sati. Sistem bi mogao uskoro puknuti, kazao je Ujević. Rodić je dodala kako je glavni problem to što su nedefinirana prava osiguranika.

Pacijenti se osjećaju ugroženo

- Definiranje prava osiguranika je ključno jer imate nepotrebne dijagnostičke pretrage. Moraju se definirati vremenski i kadrovski normativi. Danas u medicini imate standard od 1700 pacijenata, u pedijatriji 1100, u dentalnoj medicini 1800 itd. To su dvostruko veći strandardi od onih u EU-u. Treba udvostručiti broj medicinskih timova i sredstva. Vi ćete tada moći objasniti pacijentu da bol oko srca nije infarkt. U suprotnom, pacijent će otići u Hitnu kad god hoće jer se osjeća ugroženim. To nije greška pacijenta, to je greška sustava, kazala je Josipa Rodić. S tim se složio i Ujević: Liječnici su gate keeperi bolnica.

"Manipulacija HZZO-a"

Oboje sugovornika složili su se kako nema sukoba između liječnika primarne zaštite i bolničkih liječnika. "To je manipulacija. Osiguravajuća kuća stavlja liječnika i pacijenta na sukobljene strane. To je temelj užasa i strahote i protivno temelju liječničke struke. Najčešći primjer je da od bolničkog liječnika dobijete preporuku da prepišete određeni lijek, ali onda imate klauzulu HZZO-a da ga ne smijete propisati", naglasila je Rodić.  

U bolničkom sustavu nedostaje 2000 liječnika

Ujević je kazao kako u bolničkom sustavu nedostaje najmanje 2000 liječnika. - Manipulira se podacima da ove godine imamo tisuću liječnika više u odnosu na 2015., ali ne možete to tako gledati. Visoka je prosječna dob specijalista. Zadnjih nekoliko mjeseci u sustav jest ušlo oko tisuću novih liječnika. Ali oni su jučer završili medicinu, a da bi došli do statusa specijalista, treba im najmanje 10 godina. Ovi koji su sad došli, ne mogu nikako zamijeniti one koji odlaze. A najviše odlaze specijalisti, naglasio je Ujević.  

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti i više

- Obiteljskih liječnika nedostaje 1100, u pedijatriji oko 180, a u ginekologiji i dentalnoj zdravstvenoj zaštiti po 600 timova, kazala je Rodić. Opet je naglasila da su županije dužne osigurati liječnika i timove i platiti ih. Najgore stanje je na otocima, u Lici, u Slavoniji te u Zagorju.

HUBOL: Bolnice stvaraju gubitke, a HZZO se "hvali" da je u plusu Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) priopćila je kako u četvrtoj godini mandata Vlade i ministra Milana Kujundžića sa žaljenjem moraju reći da za bolnički sustav nije bilo ni ključnih promjena niti poboljšanja u ni jednom segmentu, a HZZO se "hvali" da je u plusu. HUBOL u priopćenju, reagirajući na izjave ministra Kujundžića, podsjeća kako se bolnice, ugrubo rečeno, osim manjeg dijela financija koje dobivaju putem decentraliziranih sredstava iz županija i donacija, najvećim dijelom financiraju upravo kroz bolničke limite koje im isplaćuje HZZO , plaćajući "uslugu" koju bolnica napravi kroz postupke i ispostavi ih preko računa/ faktura osiguravajućoj kući - HZZO-u.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!