Glasovac: Maloljetničko nasilje traži brzu i sustavnu reakciju

SDP je u saborsku proceduru uputio set izmjena devet zakona kojima bi se uspostavio brzi i učinkovitiji sustav prevencije, rane intervencije i rješavanje maloljetničkog nasilja, "bez improvizacije i čekanja tragedije".

Maloljetničko nasilje je ozbiljan društveni i politički problem, upozorili su iz SDP-a.

U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se bilježi stalan i zabrinjavajući trend porasta nasilja među djecom i mladima, s posebnim naglaskom porasta nasilja među osnovnoškolcima. Nasilje postaje sve okrutnije, društveno prisutnije i s težim posljedicama po cijelu generaciju i društvo", kazala je Sabina Glasovac u petak na konferenciji za novinare.

Od rujna prošle do travnja ove godine bilježi se dnevno pet slučajeva kaznenog djela maloljetničkog nasilja

Prema podacima MUP-a, lani je zabilježen porast 19,4 posto kaznenih djela kojih su počinitelji maloljetnici u odnosu na 2023. Od rujna prošle do travnja ove godine bilježi se pet slučajeva kaznenog djela maloljetničkog nasilja dnevno, dok je u drugom dijelu ove godine taj broj porastao na sedam slučajeva dnevno. Podaci pravobraniteljice za djecu govore isto - da je od 2020. do 2024. trend maloljetničkog nasilja eskalirao, s posebnim naglaskom na digitalno nasilja i grupno nasilje.

Više od polovice djece ne žele prijaviti nasilje i tišina je ta koja je problem, djeca ne žele prijaviti jer se boje da bi ih se proglasilo cinkerima ili zato što nemaju povjerenja u sustav. Povjerenje u sustav nemaju jer je prespor, odgovornost je rascjepkana i nerijetko se prebacuje s institucije na instituciju, upozorila je.

Realna i crna istina je da maloljetničko nasilje nije izolirani incident ili prolazna pojava nego ozbiljan društveni, a time i politički problem koji traži brzu, odlučnu i sustavnu reakciju. Oko sigurnosti djece moramo postići društveni i politički konsenzus i tražimo ga od svih političkih i drugih dionika u sustavu, naglasila je.

Tanja Sokolić izvijestila je da su, kako bi nadzirali vršnjačko nasilje, u proceduru uputili izmjene Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o policiji te o policijskim poslovima i ovlastima, Zakon o sudovima za mladež te izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje, Kazneni i Prekršajni zakon, Zakon o socijalnoj skrbi te Obiteljski zakon. Ovaj paket zakona mijenjamo bez ideologije, bez velikih riječi, s jasnim ciljem zaštite žrtve odmah, sprječavanja ponavljanja nasilja i želimo poslati poruku da imamo državu s nultom stopom tolerancije prema nasilju bilo koje vrste, naročito prema maloljetničkom nasilju, naglasila je.

Sokolić: Socijalna služba morat će reagirati u satima, a ne čekati tjednima

Pojasnila je da izmjenama škola dobiva alat koji može koristiti odmah, a ravnatelj ima mogućnost i obvezu donošenja odluke odvajanje žrtve i nasilnika, da počinitelja izmjesti iz okružja žrtve poštivajući pritom njegovo ustavno pravo na obrazovanje. Ravnatelj odluku o razdvajanju žrtve i počinitelja nasilja mora donijeti najkasnije u roku 12 sati, a učenik se može privremeno udaljiti s nastave 15 dana, dodala je. Policija može odmah usmeno izreći hitnu mjeru - zabranu približavanja do 24 sata, sud dobiva izvještaj od policije u roku od 12 sati, a sud je može produljiti do 72 sata i socijalna skrb morat će reagirati u satima, a ne čekati tjednima kao do sada.

Istaknula je i da je jako važno da će žrtva morati biti obaviještena najmanje sedam dana prije da se počinitelj, kada bude otpušten iz institucije, vraća u zajednicu u kojoj živi kako se ne bi više generirao osjećaj nesigurnosti i nepovjerenje u sustav. Uvest će se, dodala je, i obvezni program i za roditelje i za dijete jer je do sada nesuradnja roditelja bila veliki problem, a cijelo vrijeme žrtva je ostala nezaštićena, s počiniteljem u istom razredu.

Predviđaju i kazne za roditelje za propust nadzora od 700 do 4000 eura, a sud može naložiti obvezni program savjetovanja i edukacije do šest mjeseci, a ako to roditelj odbije kazna je do 2000 eura. Za najteže slučajeve trajnog zanemarivanja nadzora djece uvodi se kaznena odgovornost roditelja, zatvor do tri godine, a kod težih posljedica i strože. Djeca počinitelji također dobivaju obvezni tretman, prva evaluacija je u 30 dana, dalje svaka dva mjeseca, a ako se mjere krše ili nasilje ponovi mjera se pooštrava. Ako postoji tjelesna ozljeda sud mora razmotriti institucionalnu mjeru.

Sokolić je Vladu pitala podržava li ove izmjene ili zadržava status quo.

Postojeća rješenja, kaže Marija Lugarić, nisu adekvatna jer nasilje eskalira, brutalnije je i produžuje se u online nasilje. Želimo istaknuti važnost nečega što smo jako zanemarili pitanje razvoja zajednice, razvoja empatije i povjerenja. Ovim zakonima donosima čvršće, jasnije, brže procedure, s vrlo jasnom hijerarhijom odgovornosti obitelj, škola, Zavod za socijalnu skrb, policija sud, bez prebacivanja loptica, poručila je.

Fokus se stavlja na žrtvu i zaštitu žrtve, zaključila je Lugarić.