Glasovac: Svako šesto dijete u Hrvatskoj treba neku vrstu pomoći

Iz godine u godinu raste broj mladih s mentalnim teškoćama, dok u isto vrijeme Hrvatska ima samo jednu psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež, a čak polovina škola nema u stručnom timu psihologa, istaknuto je na konferenciji za novinare Foruma mladih SDP-a. Traže uvođenje psihologa i psihijatara u sve domove zdravlja, osnovne i srednje škole, uvođenje emocionalne pismenosti u školske kurikulume te povećanje broja specijalizacija.

- Samo 47% osnovnih škola i samo 55% srednjih škola ima zaposlene psihologe. Dakle, gotovo polovica učenika nema pristup psihologu u osnovnim i srednjim školama, rekao je Lovro Lukavečki, predsjednik Foruma mladih SDP-a.

- Mi ne možemo više zatvarati oči pred činjenicom da svako šesto dijete u Hrvatskoj treba neku vrstu pomoći. Mi moramo shvatiti da izdvajanja za zaštitu mentalnog zdravlja djece nisu trošak. To je ulaganje u zdravu Hrvatsku i to je ulaganje u najveći potencijal koji Hrvatska ima, to su njeni mladi, poručila je Sabina Glasovac, potpredsjednica SDP-a.

Potpredsjednik Foruma mladih SDP-a Karlo Vedak naglasio je problem nedostatka psihijatara, posebno dječjih i adolescentnih te dodao da se u Hrvatskoj bilježi zabrinjavajući porast hitnih hospitalizacija.

- Broj hitnih hospitalizacija je 2019. godine iznosio 1.448, dok je u 2022. godini narastao na 2.264, što predstavlja povećanje od 56 posto, kazao je. Kao problem je izdvojio i nedostatak dječjih i adolescentnih psihijatara kojih trenutno ima 56 zaposleno i 25 koji se trenutno specijaliziraju.

Naglasio je da je neophodno povećanje broja specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije te da je bitno što prije zaposliti više od 80 psihijatara diljem zemlje.

Goldstein: 64 posto ispitanika imalo poteškoća s mentalnim zdravljem

Predsjednica Središnjeg savjeta Foruma mladih SDP-a Tesa Goldstein kazala je da je prema istraživanju o mentalnom zdravlju, koje je proveo Forum mladih SDP-a, 64 posto ispitanika imalo poteškoća s mentalnim zdravljem, a od toga tri četvrtine njih nije tražilo pomoć.

Više od 30 posto ljudi se osjeća iznimno ili vrlo nelagodno pri razgovoru o vlastitom mentalnom zdravlju pred drugim osobama, a njih 28 posto ne zna imaju li u svojoj okolini centre ili ustanove gdje mogu potražiti pomoć.

Ispitanici su iskazali da građani ne traže pomoć jer su često neinformirani, pomoć nije adekvatna, jer su privatnici preskupi, zbog dugih lista čekanja te vjerovanja da osobi s mentalnim poteškoćama pomoći nema.