Izbori u inozemstvu za 11. izbornu jedinicu održani su u 65 hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Glasalo se na 109 biračkih mjesta u 41. državi svijeta. Evo što su naši reporteri zabilježili na biralištima u prekooceanskim zemljama i naravno Europi. Samo u Njemačkoj na izborni dan bilo je otvoreno 12 biračkih mjesta.
Diljem svijeta zaključeno je glasovanje za tri zastupnika koji će u Hrvatskom saboru predstavljati dijasporu.
Unutar Europske Unije najveća je izlaznost očekivano bila u Njemačkoj.
- To mi nije prvi put, sa 73 godine, izlazim na izbore zato što mi je to potreba, to je obveza, jer ako izađem na izbore onda mogu i diskutirati o bilo čemu i u parlamentu i između nas, a ako ne izađem, nemam pravo priče, pravo diskusije, Ilija Ravlić iz Njemačke.
Kao i obično, izbori spajaju ocjenu trenutačne situacije i očekivanja birača od nove vlasti:
- Prvi put u inozemstvu, od kad sam u njemačkoj, prije sam išao na izbore u hrvatskoj, a ovaj put mi je vrlo važno jer mislim da je sad dobar izbor novih stranaka, Juraj Kovačić iz Njemačke.
Za naše prekooceansko iseljeništvo glasovanje je izazov.
U Sjedinjenim Američkim Državama bila su otvorena četiri birališta: u Washingtonu, New Yorku, Chicagu i Los Angelesu.
Hrvatski državljani u Australiji i Novom Zelandu prvi su ostvarili svoje biračko pravo za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Neki su to učinili još jučer u utorak, dok drugi pristižu danas u hrvatsko veleposlanstvu u Canberri te u hrvatske konzulate u Sidneyu, Melbourneu i Perthua.
Hrvatsko iseljeništvo u Kanadi svoj je glas imalo priliku dati u Ottawi i Mississaugi.
- Ja bih da bude neke promjene, da mladi ljudi dođu, više žena u Sabor, poručila je Jasna iz Kanade.
Među zahtjevima je i onaj da svi zastupnici i predstavnici dijaspore budu aktivniji:
- Ma mijenja se, mijenja se, sjećam se ja prvih izbora, samo ljudi su razmaženi, to je problem, svatko bi htio siguran posao, dobra stolica. Žalosno je kad gledam Sabor, 10-15 ih je najviše unutra, oni su plaćeni, trebaju doći na posao, ističe Felix iz Kanade.
U Južnoj Americi birališta su bila otvorena samo u Buenos Airesu i Santiagu.
- To je demokracija, želim da Hrvatska bude među važnim zemljama svijeta, da je ljudima stalo i da vlast ima sluha za potrebe ljudi, poručuje José Jerbić.
U zemljama poput Novog Zelanda, Urugvaja ili Perua glasovanje je bilo moguće jedino odlaskom u susjedne zemlje.
- Mi smo Hrvati rođeni u Peruu i naravno da su izbori za nas važni. Žalosno je jer doista želimo glasovati, ali nam je veoma teško zato što u Peruu nema veleposlanstva pa moramo putovati u drugu zemlju, kaže Mirko Lissa Vodanović.
- Apsolutno bih voljela glasovati. Štoviše, voljela bih da mogu otići do biračkog mjesta ili glasovati ovdje jer je to jako važno. No ne možemo uvijek putovati, ističe Vesna Cvitkovic Catipovic.
Dugogodišnji zahtjev hrvatskog iseljeništva je pravo glasa poštom, kao što je to moguće u Španjolskoj, Italiji ili Austriji. Do tad, za ostvarivanje glasačkog prava trebat će prijeći i po nekoliko stotina, ako ne i tisuća, kilometara. Dodatna teškoća kada je riječ o ovim izborima je to što su održani usred radnog tjedna.
- To je velik problem za nas koji preko tjedna radimo i ne živimo u Buenos Airesu, gdje je jedino mjesto u cijeloj zemlji na kojem se može glasovati. Morala sam uzeti slobodan dan kako bih prešla 400 kilometara jer mi je vrlo važno ostvariti svoju građansku dužnost i pravo, rekla je Ivana iz Argentine.
SAD, Australija i Argentina zemlje su s našom velikom i aktivnom dijasporom, no malen broj njezinih pripadnika ima hrvatsko državljanstvo. Suprotno uvriježenom mišljenju o velikom broju glasača koji presuđuju rezultat izbora, udio birača iz ovih zemalja zapravo je nedostatan da bi snažnije utjecao na ishod unutar 11. izborne jedinice.
- Da imam pravo glasanja je ogromna stvar za mene, zato što volim hrvatsku. Svi imamo pravo glasa, to je za mene velika stvar jer nismo imali dugo, poručila je Branka iz Kanade.
No unatoč tome što ne presuđuje, svaki je glas važan jer pojedinca, ma koliko daleko bio, povezuje s domovinom.
Više o ovoj temi pogledajte u emisiji Globalna Hrvatska, koja je na programu u četvrtak, 18. travnja u 17:45 na HTV2.