Hrvatska je sigurna i stabilna. Najvažniji je to zaključak novog javnog izvješća SOA-e, čiji ravnatelj poručuje da građani mogu mirno spavati.
No sigurnosni su izazovi, poručuju iz SOA-e, sve raznovrsniji. I pandemija bolesti COVID-19, upozoravaju, utjecat će i na globalnu sigurnost.
"Pandemija je, primjerice, otvorila pitanje ovisnosti Europske unije o medicinskoj opremi, lijekovima i drugim ključnim proizvodima koji se proizvode u državama izvan Europe, posebice u Kini. Isto tako, pandemija je otvorila pitanje sigurnosti globalnih lanaca opskrbe."
Sve je izraženije i geopolitičko nadmetanje velikih sila u trokutu SAD - Rusija - Kina, što prate sve snažnije obavještajne aktivnosti i kibernetički napadi iza kojih stoje neke države. Zbog takvih je napada Europska unija u srpnju prvi put uvela sankcije.
"Sankcije su odgovor EU na kibernetičke napade koji su imali negativan utjecaj na europsku sigurnost i gospodarstvo. Sankcije se odnose na šest pojedinaca i tri institucije iz Rusije, Kine i Sjeverne Koreje."
Hrvatska nije bila pošteđena kibernetičkih napada.
"U 2019. godini Centar za kibernetičke tehnologije SOA-e detektirao je i zaustavio pet sofisticiranih kibernetičkih napada, među kojima su bili napadi na MORH i MVEP."
Razvoj tehnologije doveo je, upozorava SOA, i do stvaranja tzv. deepfakea - lažnih video i audio zapisa s pomoću kojih se lažiraju nečije izjave.
"Kako bi se utjecalo na demokratske izborne procese, financijske i gospodarske procese, općedruštvene stavove o aktualnim temama, na procese donošenja odluka tijekom kriza ili izazivanja panike i uznemirenosti u društvu."
Internet kao sredstvo promidžbe i radikalizacije novih pristaša sve češće iskorištavaju i terorističke organizacije. Teroristička prijetnja i dalje je prisutna, a osobit rizik SOA vidi u povratku poraženih boraca IS-a iz Sirije.
"Tijekom 2019. godine u države hrvatskog jugoistočnog susjedstva vratilo se 136 osoba iz Sirije, od kojih je najmanje 12 boraca ISIL-a, dok su ostalo žene i djeca."
"Radi se o osobama koje su sudjelovale u borbama na strani terorističke organizacije. Vojno su obučeni i dodatno radikalizirani i traumatizirani na ratištu."
Jugoistočno susjedstvo Hrvatske i dalje je, navodi SOA, opterećeno sigurnosnim i političkim izazovima, poput vjerskog i nacionalističkog ekstremizma.
"I dalje se radi o prostoru koji obilježavaju teške gospodarske prilike uz pojavnosti korupcije i organiziranog kriminala, političkog klijentelizma te manjkavosti u vladavini prava."
U Crnoj Gori sve je izraženiji rascjep između suverenista i prosrpskih snaga, BiH još muči problem unutarnjeg funkcioniranja, a Srbija i dalje balansira između Rusije i Zapada.
"U pojedinim državama susjedstva i dalje su prisutne pojave plasiranja lažnih vijesti u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu."
Transnacionalni organizirani kriminal i dalje je snažno prisutan na jugoistoku Europe, a te su skupine odlično umrežene s kriminalcima u Hrvatskoj, s kojima surađuju u krijumčarenju narkotika, oružja i ljudi u EU.
"Prema podacima Frontexa, tijekom 2019. godine na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46% više nego godinu ranije", piše u izvješću SOA-e za 2019.
U samoj Hrvatskoj - procjenjuje SOA - ni jedna vrsta ekstremizma nema potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka ili izazivanje nasilja. No zato korupcija u državnim institucijama predstavlja ozbiljnu prijetnju za gospodarski razvoj naše zemlje.
GODIŠNJE IZVJEŠĆE SOA-e