Goldstein: Antisemitizam eksplodirao, napadi na Židove nisu slučajni

Napad nožem na pripadnike židovske zajednice u sjevernom dijelu Londona, u kojem su dvije osobe ozlijeđene, britanske vlasti okarakterizirale su kao teroristički čin, a povjesničar i diplomat Ivo Goldstein upozorava da se ne radi o izoliranom incidentu, nego o dijelu šireg i zabrinjavajućeg vala antisemitizma koji zahvaća Europu i svijet. 

Napadač je uhićen ispred sinagoge u četvrti Golders Green, a tragedija je, prema svemu sudeći, izbjegnuta zahvaljujući brzoj reakciji lokalne zajednice.

- To nije bio sumanuti napad, to je bio duboko smišljeni napad, istaknuo je Goldstein u HTV-ovoj emisiji "Studio 4", dodajući da je odgovornost preuzela proiranska skupina te da je napad imao jasnu ideološku pozadinu.

Napad u Londonu - spriječena tragedija

Prema dostupnim informacijama, napadač je s nožem ušao u pretežno židovsku četvrt Golders Green, gdje su pripadnici lokalne civilne zaštite uspjeli intervenirati prije dolaska policije.

- Oni su ga primijetili, nisu imali vatreno oružje, ali su ga uspjeli neutralizirati šokerom i zadržati do dolaska policije. Bojali su se da nosi eksplozivni pojas, rekao je Goldstein.

Dodao je kako bi bez njihove reakcije napad vjerojatno završio smrtnim ishodom, podsjetivši na slične napade u Manchesteru i Sydneyu u kojima je bilo poginulih.

U posljednjih nekoliko tjedana u Londonu je, tvrdi, spriječeno više napada na sinagoge i židovske centre, a zabilježeni su i napadi na imovinu židovske zajednice, uključujući paljenje ambulantnih vozila.

- To je nedvojbeno antisemitizam i njegova eskalacija, naglasio je.

Što je antisemitizam i kako ga prepoznati

Goldstein upozorava da antisemitizam nije jednostavno definirati, ali se danas često koristi radna definicija Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA).

- Antisemitizam je, među ostalim, osporavanje prava Židovima na samoopredjeljenje, primjerice tvrdnjom da je postojanje države Izrael rasističko. Također, to je primjena dvostrukih mjerila prema Izraelu ili uspoređivanje izraelske politike s nacističkom, pojasnio je.

Podsjetio je i na poznatu misao austrijskog publicista Karla Krausa.

- Antisemitizam je bolest većinskog naroda, smrtonosna za Židove, rekao je. 

Novi antisemitizam i globalni kontekst

Goldstein smatra da današnji antisemitizam ima drugačije korijene nego u prošlosti.

- Nekada je bio kršćanski ili nacistički, a danas se snažno javlja u radikalnim islamskim krugovima i širi se u zapadnim društvima, rekao je.

Kao jedan od uzroka navodi i povijesni kontekst iz druge polovice 20. stoljeća, kada je Izrael zbog savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama počeo biti percipiran kao dio "kolonijalnog bloka".

- Palestinci su tada počeli biti prikazivani kao borci za slobodu, što je, po meni, krajnje selektivno i jednostrano, poručio je.

Politički paradoksi: Ljevica, desnica i Bliski istok

Govoreći o političkim trendovima, Goldstein tvrdi da se dio političke ljevice približio radikalnim islamističkim pokretima, dok se desnica sve češće svrstava uz Izrael.

- Ljevica se nije približila arapskim državama, nego radikalnom islamu, Hamasu i Hezbolahu, rekao je.

S druge strane, desnica, prema njegovu mišljenju, reagira na probleme integracije muslimanskih zajednica u Europi.

- Vidimo incidente, ali ne vidimo milijune onih koji su se uspješno integrirali. Problem je slojevit, dodao je.

Licemjerje, neznanje ili propaganda

Goldstein smatra da su proturječni stavovi prema Izraelu i židovskom pitanju često rezultat kombinacije neznanja, licemjerja i jednostranog informiranja.

- U medijima često imate samo prohamasovske argumente. Ako želite biti ozbiljni, morate izložiti više strana, rekao je.

Posebno je istaknuo primjer UN-ove izvjestiteljice Francesce Albanese, čije su izjave, prema njegovim riječima, Francuska i Njemačka ocijenile antisemitskima, što se često prešućuje.

Kontroverze u Hrvatskoj i pitanje slobode govora

Osvrnuo se i na nedavne prosvjede u Hrvatskoj zbog dolaska brata izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na Fakultet političkih znanosti.

- Ako je problem brat, gdje je granica? Je li problem i nećak? To je apsurdno, rekao je.

Naglasio je da sveučilišta moraju biti mjesta gdje se čuju različita mišljenja.

- To je bit akademske slobode, poručio je.

Na kraju je spomenuo i vlastita iskustva, tvrdeći da je u nekim medijima nepoželjan gost.

- Rečeno je da ne mogu gostovati jer "negiram genocid u Gazi". Ne znam jesam li na crnoj listi, ali očito kod nekih jesam, zaključio je Goldstein.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: