Objavom liste za gradske stanove otkriveni osjetljivi podaci građana?

Grad Zagreb objavio je Prijedlog liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam prema socioekonomskom statusu, izrađene na temelju javnog natječaja od 2. travnja na koji je do 2. svibnja stiglo 1.520 zahtjeva, od kojih je 1.100 ocijenjeno urednima.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da je to važan korak prema pravednijem sustavu stanovanja u Zagrebu.

- Naš je cilj osigurati da što veći broj građana, posebno onih u najtežoj situaciji, dobije pristup sigurnom i priuštivom domu, naglasio je.

Najavio je da će se s novim gradskim projektima u Podbrežju, Svetoj Klari i Borovju u idućim godinama značajno povećati broj gradskih stanova dostupnih za najam.

Iz Gradske uprave kažu da je Prijedlog liste izrađen prema mjerilima i bodovnim kriterijima propisanima Odlukom o najmu stanova.

Svi podnositelji zahtjeva imaju pravo u roku od osam dana od objave Prijedloga uputiti primjedbu nadležnom gradskom uredu. Nakon njihove obrade, Grad Zagreb objavit će konačnu listu reda prvenstva prema kojoj će se stanovi dodjeljivati u najam.

Najmoprimci će plaćati zaštićenu najamninu u iznosu od 0,36 eura po četvornom metru. Stanovi će se davati u najam na razdoblje od pet godina, uz mogućnost produljenja, izvijestili su iz Gradske uprave.

Grad Zagreb je, podsjetili su, krajem siječnja ove godine donio novu Odluku o najmu stanova kao odgovor na sve izraženiju nepristupačnost tržišnog stanovanja, radi omogućavanja priuštivog i pravednog stanovanja osobama i obiteljima slabijeg imovinskog stanja. Odlukom su precizno definirani kriteriji za ostvarivanje prava na najam, pri čemu se osobito vrednuje socioekonomski status kućanstva.

Grad Zagreb trenutno gradi zgradu od 288 stanova u Podbrežju za socijalni i priuštivi najam koja će biti završena 2027. Nakon toga će se graditi gradski stanovi u Svetoj Klari i Borovju. Riječ o novih 1000 stanova čime će se, kako su naglasili, značajno povećati broj stanova u gradskom vlasništvu namijenjenih za socijalni i priuštivi najam te povećati pristupačnost cijene najma stanova u Zagrebu.

Objavom liste za gradske stanove otkriveni osjetljivi podaci građana?

Može li se iz bodovanja Grada Zagreba javno vidjeti tko je žrtva obiteljskog nasilja, seksualnog nasilja za vrijeme rata, osoba iz sustava alternativne skrbi, pitanje je to koje se postavlja nakon što je Grad Zagreb objavio prijedlog liste onih koji će u najam dobiti gradski stan.

I dok gradonačelnik uvjerava da se iz objavljenih podataka ne može ništa iščitati, Agencija za zaštitu osobnih podataka u to - nije uvjerena.

Iz broja bodova koje ostvaraju na natječaju - neki bi mogli pretpostaviti o kojoj kategoriji građana se radi. Posebne bodove dobivaju, između ostalih, žrtve obiteljskog nasilja, seksualno zlostavljani u ratu kao i oni u sustavu alternativne skrbi. Pa kad se pogleda računica za neke jasno da spadaju u neku od tih kategorija.

- Za posebne okolnosti postoji šest različitih kategorija i nije vidljivo iz ove liste, niti to smije biti, iz kojih kategorija je tko dobio koje bodove, ali je bitno da postoji u zbroju tko je dobio koliko bodova, rekao je Tomašević.

Iako tablica ne otkriva naočigled o kojoj je podkategoriji netko ostvario bodove - iz Agencije za zaštitu podataka kažu - podaci su ukazujući.

- Preliminarno ovo što možemo reći je da je prekomjeran opseg osobnih podataka objavljen bez pravnog temelja. Zagreb nas za objavu ove liste nije kontaktirao. Mi smo unazad nekoliko godina imali učestala kršenja opće uredbe o zaštiti podataka, istaknuo je Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Osim toga - uz svako ime i prezime na listi stoji i OIB.

- Postoji isto tako suglasnost svih osoba koji su sudjelovali u natječaju da se njihov OIB objavi s time da iste takve prakse imate u drugim gradovima. Nekad se mogu isto zvat imenom i prezimenom dvije osobe i onda je bitno znat o kome se radi, naglašava zagrebački gradonačelnik.

Zdravko Vukić kaže kako nisu trebali objaviti OIB-e građana.

- To se moglo riješiti na drugi način i gradonačelnik i druge čelne osobe u Gradu Zagrebu trebale bi biti svjesne važnosti zaštite osobnih podataka građana kojima je na čelu.

Zbog svega je agencija pokrenula postupanje. Utvrdi li se da su ovime osobni podaci građana bili ugroženi - izdaju korektivne mjere. Za sve postoje i novčane kazne, ali lokalne samouprave iz njih su izuzete.