Građanski prosvjed "Hodaj za Liku" zbog opasnog otpada i tvornice litija

U organizaciji Građanske inicijative "Gospić je naš dom" u subotu s početkom u 10 sati održat će se prosvjedna povorka "Hodaj za Liku" koja će se kretati trasom dugom oko pet kilometara, od nezakonitog odlagališta opasnog otpada odnosno od Silosa do tvornice litija u Smiljanskom polju.

Organizatori su objasnili da se tako simbolički povezuju dvije lokacije "koje obilježava isti obrazac u kojemu se odluke o zdravlju i budućnosti Like donose bez građana, transparentnosti i poštovanja procedura".

Zahtijevaju javnu objavu nalaza provedenih analiza te provedba neovisnih analiza tla, otpada i podzemnih voda, konkretan i vremenski obvezujući plan sanacije cjelokupne količine otpada, ukidanje građevinske dozvole i donošenje rješenja o obvezi izrade studije utjecaja na okoliš za tvornicu litija te javna rasprava, kao i procesuiranje odgovornih.

- Ja mislim da bi se taj otpad morao maknuti da nam ne zagađuje više našu zemlju, kaže Dominik Jelinić.

Obitelj Jelinić s četvero djece živi u neposrednoj blizini odlagališta. Nadaju se da se zbog otpada neće morati iseliti iz vlastitog doma.

- Plaši me ovo zato što sad znam da je do sada naše okruženje bilo čisto. Suši se drveće vide se već neki rezultati toga smeća i bit će sve gore, a ne želimo u tome podizati djecu, istaknula je Katarina Jelinić.

Inicijativa "Gospić je naš dom" poziva sve građane da dođu i pokažu da ilegalnom infektivnom medicinskom otpadu nije mjesto u Lici.

- Zato što građanima godinu i pol nakon otkrića afere nisu date na uvid analize otpada i tla, zato što nema jasnih rokova sanacije i zato što ne pristajemo da nam se godinu i pol dana prekriva opasni medicinski otpad. Što se tiče litija zato što je tvornica izgrađena bez izrade studije na okoliš, a za kemijsku industriju ona je obavezna, kaže Vijekoslav Bušić inicijativa Gospić je naš dom.

Potpora stiže sa svih strana.

- Imamo u istinu veliku podršku pjevača, glumaca, sportaša iz svih dijelova Hrvatske koja nam daje vjetar u leđa, ali ono što očekujemo sutra tu je najveća podrška od samih građana Gospića i svih koji sutra dolaze u 10 sati na silos da pokažemo zašto hodamo za Liku, kaže Jasmina Zeba inicijativa Gospić je naš dom.

Gospićani sve manje vjeruju institucijama, prosvjed podržavaju iako se boje poslovične inertnosti domaćeg stanovništva koje zbog lošeg iskustva više ne vjeruje da običan čovjek može išta promijeniti.

- Podržavam. Da mogu ja bi sad išla organizirati i sabirati jer to treba, ali se i ja bojim da to neće. Meni to ne smeta ja sam stara, ali mladež se truje. Vidite li vi u Gospiću koja je bolest zavladala to je sve od tog smeća, kaže Ana Tomljenović.

I Slavica Knežević podržava prosvjed i poručuje: vidimo se.

Ako se pitka voda zatruje, neće stradati samo stanovnici Like.

- Mi smo jako zakinuti ovim smećem u Lici obzirom da dobivamo vodu na Rabu iz Like, kaže Branka Brlić Rab. 

Marijan Poljak iz Slavonskog Broda svoje proizvode prodaje na ličkoj tržnici.

- Da je dobro nije dobro, da je bilo dobro ne bi dopalo Liku. Kad je dopalo Liku da skladište sad će biti kako oni hoće, kaže.

A da ne bude kako oni hoće, sutra svi u Liku!

- Okupljanje je oko 9:30 kod silosa u Gospiću. Program započinje u 10 sati, nakon toga dijela na Silosu govora kreće se jedna prosvjedna šetnja prema centru grada tamo će takođe se kratko zadržati i potom se ide u industrijsku zonu ispred tvornice Litija, kaže Martina Brmbolić inicijativa Gospić je naš dom.

Iz inicijative mole sve političare da sutra glas prepuste građanima, kažu, imali su dovoljno vremena da se očituju o ovom problemu.

- Ovaj hod nije politički skup niti prigoda za prepucavanja stranačkih predstavnika. Političari koji žele sudjelovati kao građani u koloni, ravnopravno s ostalima - mogu. Prostor za stranačke poruke neće biti osiguran, ni u programu, niti izvan njega, poručuju.

Podsjećaju da je proteklo godinu i pol od otkrića nezakonitog odlagališta više od 35.000 tona otpada u Gospiću i napomenula da to i dalje nije sanirano, a da su analize nedostupne.

- Podaci o sastavu otpada objavljeni su isključivo u sklopu zatvorenog postupka javne nabave, dostupnog samo potencijalnim izvođačima radova. Pri tome se radilo tek o površinskom sloju koji čini desetak posto ukupne količine dok o sastavu zakopanog dijela otpada javnost nema nikakvih službenih informacija, ističu.

Dodaju i da je natječaj za sanaciju propao bez ponude, nakon što su potencijalni ponuditelji vlastitim analizama utvrdili koncentracije opasnih tvari višestruko veće od onih navedenih u službenoj dokumentaciji.

Spornim su istaknuli i to da je izgrađena tvornica litija bez javne rasprave i bez studije utjecaja na okoliš.

- Klasifikacijom zahvata kao postrojenja za taljenje mineralnih tvari umjesto kao kemijsko postrojenje, investitor je zaobišao obvezu cjelovite procjene utjecaja na okoliš koja je za tu vrstu industrije zakonski neizbježna, objašnjavaju.

Podsjećaju i da je država priznala kako je postrojenje krivo klasificirano i da je pokrenula postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, no građevinska dozvola nije poništena.