Gradilišta među najrizičnijim radnim mjestima

13.03.2024.

Zadnja izmjena 19:31

Autor: L.P./HRT/Hina

Po broju ozljeda i smrtnih slučajeva na radu građevinarstvo je ispred ostalih djelatnosti. Prema podacima iz 2022. godine na gradilištima je zabilježeno čak 1300 nesreća. Kako bi se sve radnike, a pogotovo strane državljane, te njihove poslodavce upozorilo na važnost zaštite na radu, u HGK-u je održana konferencija "Sigurno gradilište".

Radovi na gradilištu, naglašeno je na konferenciji, godinama se ubrajaju među najrizičnije djelatnosti zbog ozljeđivanja, pogotovo s vrlo teškim i smrtnim posljedicama. Prema broju ozljeda i smrtnih slučajeva na radu građevinarstvo prednjači pred ostalim djelatnostima.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj navela je kako je 2022. godine na gradilištima poginulo 20 radnika, a 171 je teško ozlijeđen.

- Prema svim pokazateljima, graditeljstvo je snažna i otporna industrija. Za nastavak dobre slike i pozicije naše građevine ključno je ulaganje dodatnih napora u educiranje i sigurnost radnika kako bismo popravili ove brojke. Nitko ne osporava da je provedba zaštite na radu u sektoru građevinarstva kompleksna. Traži da i poslodavac i zaposlenik odrade svoj dio. Naravno, to znači i dodatne troškove. No, stvarni trošak je puno veći ako to ne odradimo kako treba. Od troška ozljede na radu i troška oko kazni inspektorata pa na kraju do troška kada bude otežana mogućnost pronalaska i zadržavanja radnika uopće, naglasila je Čagalj.

- Najveći broj nezgoda se događa zbog pada s visine što znači da skele i zaštitne ograde nisu bile dovoljno dobro učvršćene, a drugi dio nesreća je pad elemenata s visine na glavu radnika i najčešće se desi da on ustvari nije imao kacigu pa zato dolazi do nezgode, dodala je.

Član Vijeća Udruženja graditeljstva HGK Darko Jambreković kaže da je za poslodavce zaštita na radu neodvojivi dio građenja, te da je iznimno važan element za cijelu djelatnost. I on upozorava da je svaka nesreća neizmjerno skupa, u svim pogledima, od financijskog i ljudskog do organizacijskog i reputacijskog.

Pozitivna investicijska klima u graditeljstvu


- Na zaštitu na radu pokušavamo gledati suštinski, da se što više ulaže u osobna zaštitna sredstava koja moraju biti kvalitetna. Stoga je iznimno važno ulaganje u edukaciju svih na gradilištu, kao i u kontrolu. Na gradilištu treba stalno vršiti kontrolu i to kroz samu organizaciju rada, gdje je iznimno važno implementirati sve odredbe, biti budan i kontrolirati, rekao je Jambreković.

Dodao je kako je zbog promjena koje novo suvremeno vrijeme nosi sa sobom potrebno osuvremeniti neke od normativa. Jedan od njih je Pravilnik o radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, koji se nije mijenjao zadnjih 40 godina.

V.d. ravnatelja Uprave za provedbu obnove od potresa u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić istaknuo je da danas nešto više od šest posto hrvatskog BDP-a čini građevinski sektor.

- Možemo zaključiti da je investicijska klima u graditeljstvu itekako pozitivna. Imamo veliki broj gradilišta, bilo kroz obnovu zgrada oštećenih potresom, što privatnih što javnih zgrada, što kroz ostale investicije. Samo u obnovi u ovom trenutku otvoreno je preko 1.600 gradilišta, te je osim kvalitetne gradnje potrebno osigurati i visoki standard sigurnosti na radu, rekao je Glavinić.

Jezične barijere predstavljaju sigurnosni problem


Među 120 tisuća građevinskih radnika je i gotovo 70 tisuća stranaca kojima su pojas, rukavice, kaciga i druga oprema za zaštitu na radu uglavnom - novost. 

- Iako se oni prezentiraju kao da imaju neka iskustva iz građevinarstva, ali to često nije slučaj, to je suštinski. Mi ih moramo učiti, nemamo vremena čekati previše, upozorio je Jambreković.

Uz to, javljaju se i problemi zbog nepoznavanja jezika.

- U svrhu saniranja toga mi kao ministarstvo i HGK osigurali smo sredstva za izradu programa koji će se baviti edukacijom stranih radnika, što jezika, kulturne implementacije, ali i znanja i vještina potrebnih na gradilištu, dodao je Glavinić.

Onima koji ne znaju ni engleski ni hrvatski, za početak će pomoći i videoisječci koji pokazuju koju zaštitnu opremu trebaju imati i kako se njome koristiti. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!