Zagreb: Gradska skupština za ocjenu ustavnosti da bolnica "Sveti Duh" postane državna

Zagrebačka Gradska skupština u četvrtak navečer je na sjednici prihvatila prijedlog gradonačelnika Tomislava Tomaševića za traženje ocjene ustavnosti odluke da gradska bolnica "Sveti Duh" postane državna.

Riječ je o zaključku gradonačelnika Tomaševića o zajedničkom pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti članaka 22., 33., i 86. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom, koji su gradski zastupnici prihvatili s većinom glasova, uz protivljenje oporbe.

Grad Zagreb navodi da je u Kliničku bolnicu "Sveti Duh" od 2012. do 2023. uložio više od 40 milijuna eura proračunskih sredstava, od čega je za podmirenje dugovanja uloženo više od 30 milijuna eura, te dodatno za tekuće i investicijsko održavanje i opremanje oko 13 milijuna eura. U izgradnju Zavoda za kliničku mikrobiologiju uložili su oko 5,7 milijuna eura, a u projekt rekonstrukcije dogradnjom Dnevne bolnice s podzemnom garažom i izgradnjom hidrostanice više od 31 milijun eura. Za investiciju dogradnje Dnevne bolnice s podzemnom garažom, Grad plaća mjesečni iznos od 246.562,64 eura s PDV-om, a godišnje su u gradskom proračunu osigurana sredstva za otplatu te investicije i iznose oko 4 milijuna eura (uključujući i režijske troškove).

Potpredsjednik Gradske skupštine Mislav Herman (HDZ) rekao je da prenošenje osnivačkih prava nad općim bolnicama, u ovom slučaju KB "Sveti Duh", s Grada Zagreba na državu nije nikakva politikantska odluka jer su takvom odlukom obuhvaćene i županije u kojima su na vlasti i HDZ-ovi župani.

- To se ne provodi samo u Gradu Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj s jedinim smislom - urediti jako skup i jako važan sustav koji uistinu treba urediti, poručio je Herman. Istaknuo je da KB "Sveti Duh" ima godišnja sredstva koja ostvaruje putem takozvanih bolničkih limita od 80 milijuna eura, a u posljednje tri godine država je u toj bolnici sanirala gubitke u iznosu od 27 milijuna eura, što je trećina proračuna te bolnice u tri godine.

Potpredsjednik Gradske skupštine Igor Peternel (Domovinski pokret) rekao je da zdravstveni sustav mora biti homogen, jedinstven, te da je potrebno da država vodi isključivu brigu o zdravstvenom sustavu.

Gradska skupština prihvatila da visina paušalnog poreza u turizmu bude 199,08 eura

Gradska skupština prihvatila je i prijedlog odluke gradonačelnika o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu. Visina paušalnog poreza određuje se u iznosu od 199,08 eura po krevetu, po smještajnoj jedinici u kampu i/ili kampodmorištu i po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj za naselja na području Grada Zagreba. Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Prihvaćen je i Tomaševićev prijedlog o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba. Nisu prihvaćeni amandmani njegovog koalicijskog partnera SDP-a, pa su kod glasovanja suzdržani bili SDP-ovci te Zorislav-Antun Petrović iz Zelene alternative - Održivi razvoj Hrvatske zbog toga što u tom prijedlogu nije uklonjena lokacija kompostane u Brezovici, a Tomašević je rekao da pokreću proceduru za izmjenu Prostornog plana vezanu uz željezničku obilaznicu i brzu cestu, te da u Brezovici nemaju u planu raditi kompostanu.

Prihvaćeni su i gradonačelnikovi prijedlozi o izradi odluke o stavljanju izvan snage urbanističkih planova uređenja groblja Moravče, "Savska - Šarengradska-jug", "Savska - Šarengradska-sjever", "Savski park - istok" i "Savski park - zapad".

Gradska skupština prihvatila je i integrirano polugodišnje izvješće Uprave Zagrebačkog holdinga te ZET-a, Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, Zagrebačkog inovacijskog centra, Zagrebačkog velesajma i Zagrebačkih sunčanih krovova za prvih šest mjeseci ove godine.

Prihvaćen je i zaključak o raspodjeli sredstava za podmirenje obveza domova za starije osobe te o sklapanju Ugovora o zakupu poslovnog prostora sa Zagrebačkim velesajmom za privremeni smještaj Škole primijenjene umjetnosti i dizajna zbog obnove zgrade stradale u potresu. Prihvaćena je i odluka o osnivanju Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture.

Nije prihvaćen zaključak Kluba Domovinskog pokreta i Zelene liste o gospodarenju odvojeno prikupljenim suhim reciklabilnim otpadom na području Grada, kao ni prijedlog gradskog zastupnika Nenada Predovana (Bandić Milan 365) da se nagrada Zagrepčanka godine dodjeljuje 2. ožujka na dan rođenja Marije Jurić Zagorke.

Zagreb: Gradska skupština donijela odluku o novčanoj pomoći zbog nevremena

Zagrebačka Gradska skupština danas je na prijedlog gradonačelnika prihvatila odluku o novčanoj pomoći za sanaciju oštećenja nastalih na imovini uslijed nevremena na području Zagreba 19. i 21. srpnja.

Pravo na novčanu pomoć može ostvariti fizička osoba koja je vlasnik ili suvlasnik imovine na kojoj je nastalo oštećenje; koja je u dane nevremena imala prijavljeno prebivalište ili boravište te koja je na poziv Grada prijavila štetu na imovini do 7. kolovoza.

Pomoć će se isplaćivati za oštećenje nastalo na obiteljskoj kući, stanu i pomoćnoj zgradi te osobnom vozilu, a na temelju iznosa oštećenja koje će utvrditi stručno radno tijelo gradonačelnika.

Za zgradu čije procijenjeno oštećenje prelazi iznos od 1600 eura, iznos oštećenja utvrditi će vanjske stručne osobe za procjenu većih šteta, a verificirati stručno radno tijelo gradonačelnika.

Novčana pomoć iznosi 70 posto iznosa oštećenja imovine, a najviše sveukupno 15.000 eura za obiteljsku kuću, stan i pomoćnu zgradu, odnosno najviše 5000 eura za osobno vozilo.

Ukupan iznos novčane pomoći jednoj fizičkoj osobi može se odobriti do najviše 20.000 eura.

Fizička osoba čija je imovina bila osigurana na dane nevremena, a koja zbog uvjeta osiguranja nije u potpunosti obuhvaćena isplaćenom osigurninom, ostvaruje pravo na novčanu pomoć u visini razlike između isplaćenog iznosa osigurnine i iznosa štete.

Gradski ured za gospodarstvo objavit će u roku od osam dana na internetskoj stranici Grada Zagreba poziv za dostavu dokumentacije kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta, a rok za dostavu je 30 dana od dana objave poziva.

Usvojena Odluku o najmu gradskih stanova socijalno ugroženim osobama

Zagrebačka Gradska skupština je na sjednici je, uz oštru kritiku i nezadovoljstvo oporbe, prihvatila i Odluku o najmu stanova koju je predložio gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Tom odlukom utvrđuju se uvjeti, mjerila i postupci za davanje u najam stanova kojima upravlja Grad. Stanovi se daju u najam za stambeno zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba te osoba nižih i srednjih prihoda po priuštivim cijenama.

U Gradu su istaknuli da je ta odluka socijalno pravedna te najavili da će gradonačelnik donijeti zaključak o visini najamnine za stanove kojima upravlja Grad s namjerom da više od 6000 gradskih stanova koriste socijalno ugrožena kućanstva i kućanstva koja imaju ispodprosječne prihode. Iznosi novih najamnina počet će se primjenjivati od 1. srpnja 2024.

Stanovi za socijalno ugrožene osobe iznajmljivati će se osobama koje su državljani RH, druge članice EU ili su pod međunarodnom zaštitom i koje su u trenutku objave natječaja imale prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu najmanje tri godine te njihovi prosječni prihodi po članu kućanstva ne smiju prelaziti 30 posto prosječne plaće za višečlana kućanstva te 50 posto za samačka kućanstva.

Najmoprimci koji zadovoljavaju kriterije za priuštivo stanovanje, podijeljeni su u tri razreda s obzirom na visinu prihoda.

Kućanstva koja imaju manje od 50 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini plaćat će najamninu na razini 12 posto prihoda, kućanstva od 50 do 80 posto prosječne mjesečne plaće plaćat će najamninu na razini 16 posto prihoda, a kućanstva koja imaju više od 80 poto prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini, plaćat će najamninu na razini 24 posto prihoda.

Tomašević: 5 tisuća eura plaće i 200 eura najamnine, toga više neće biti

Napeto je od jutra bilo u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, ali i ispred nje. Zastupnike su dočekali prosvjednici s više problema - od ukidanja stajališta za taksije, otpada do izmjena uvjeta za najam gradskih stanova.

Upravo je ovo posljednje izazvalo burnu raspravu u skupštini. Najveće zanimanje izazvala je odluka o promjeni kriterija za najam gradskih stanova. Gradonačelnik smatra da sustav treba hitno mijenjati kako bi stanove uistinu dobili oni s malim primanjima.

- 7058 eura neto mjesečno četveročlana obitelj ima i živi u gradskom stanu od 94 kvadrata u Podbrežju i plaćaju mjesečno najam stana 224 eura. Znači troše 3 posto mjesečnih prihoda za plaćanje gradskog stana, rekao je Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik.

Korisnici gradskih stanova protive se novoj odluci Grada. Žale se na nove uvjete koji su, kažu, protuzakoniti, a najviše im smeta pojam priuštivog najma.

- Apsurdno je da se visina najma želi određivati po prihodima kućanstva to ne postoji nigdje u svijetu nigdje vas najmodavac neće pitati koja je vaša plaća, rekla je Stefani Dominiković iz Inicijative "Ostajemo".

- Ova odluka da se kao napopravljiva i štetna skine s dnevnog reda, i da se ako je potrebno pripremi neka nova, posebno ona koja će dati ovoj gradskoj upravi da raspolaže s onim stanovima koje je ona sagradila pa ih onda daje u najam, rekao je Ivica Lovrić, nezavisni zastupnik.

Goluža: Tomašević želi istjerati ljude na ulicu

Prema novoj odluci, gradski stanovi dodjeljivat će se u dvije kategorije. Socijalno ugroženima i onima koji ispunjavaju uvjete za priuštiv najam. No za oporbu je to neprihvatljivo.

- Tomašević želi iz stanova doslovce istjerati na ulicu ljude koji su po zakonu po provedenom natječaju uselili u stanove,  koji uredno podmiruju sve svoje obveze i koji, eto, spletom određenih okolnosti su po njegovom mišljenju danas bogati ljudi kojima ne trebaju gradski stanovi, ustvrdio je Trpimir Goluža iz kluba zastupnika Most-a u gradskoj Skupštini.

Gradonačelnik tvrdi da će nekima najmnina pojeftiniti, a onima koji su ostvarili pravo, ali imaju mnogo veća primanja, porasti.

- Kažem ovo da netko tko zarađuje 5 ili 7 tisuća eura mjesečno i koristi gradski stan za 200 eura, da toga biti više neće, uzvratio je gradonačelnik.

HDZ optužuje vlast za manjak investicija

Kritike oporbe izazvalo je i polugodišnje izvješće o radu Holdinga. HDZ-ov Mislav Herman optužuje vlast da štedi. Investiralo se, tvrdi, samo 8 milijuna eura, primjerice u Zrinjevac ni cent.

- Politika ove vlasti je vrlo jednostavna , nećemo raditi ništa nećemo graditi ništa nećemo trošiti ništa nećemo obnavljati ništa novac sa strane dolazi, dolazi u sve većim i većim i većim količinama, a nastavit će dolaziti u maksimalnim količinama jer ćemo zadržati maksimalne stope poreza na dohodak, nećemo zagrepčanima povećavati plaće i onda ćemo se hvaliti sa suficitom, rekao je.

Tomašević ustvrdio da je suficit nametnuta obveza

Suficit je, kaže gradonačelnik, njima nametnuta obveza, a nužno je i povećanje stope prireza na dohodak i povećanje paušala za iznajmljivače u turizmu s 40 na 200 eura po krevetu. 

- Zašto novca sada ima, zapitao se Tomašević.

- Pa ima ga zato što nema afere suhi led, recimo, i mnogih drugih afera gdje se za 35 milijuna kuna što je otprilike pola koliko će ovi boksevi koštati, čistilo nepostojeće sportske dvorane, uzvratio je gradonačelnik.

Zastupnici će po hitnom postupku staviti izvan snage četiri urbanistička plana uređenja u neposrednoj blizini projekta Jarun Panorama, protiv kojeg Grad ne može napraviti ništa.            

Dvadeset i sedma sjednica Gradske skupštine, koja je počela u 9 sati i na dnevnom redu imala 35 točaka, završila je nešto prije ponoći.