Grbeša: Sloboda medija sve slabija, mladi novinari sve rezigniraniji

Na Svjetski dan slobode medija, gošća emisije Intervju tjedna bila je profesorica Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Povod za razgovor bila je sve teža situacija u medijima – globalno, ali i u Hrvatskoj – te izazovi profesionalnog novinarstva u uvjetima digitalizacije, komercijalizacije i sve učestalijih pritisaka.

Od početka godine ubijena su 23 novinara, objavila je Međunarodna federacija novinara. To je porazna statistika koja se ponavlja iz godine u godinu i pokazuje koliko je teško biti novinar. Profesorica Marijana Grbeša podsjetila je da je još 2021. Europska komisija objavila preporuke za zaštitu novinara, s naglaskom na sigurnost, uključujući i posebnu pažnju prema novinarkama, ali četiri godine kasnije situacija je i dalje loša.

– Općenito, situacija s medijima je iz godine u godinu sve gora. To je prije svega posljedica globalnih okolnosti koje uključuju sve veću komercijalizaciju, digitalizaciju, kao i pojavu društvenih mreža i algoritamskog novinarstva, rekla je Grbeša.

Novinarstvo kao društveni kapital

U takvom okruženju, dodaje, novinari su prisiljeni raditi u potpuno drukčijim, često vrlo nesigurnim uvjetima.

– S jedne strane, tu su problemi s poslovanjem, a s druge – stravičan pad profesionalnosti i standarda u novinarstvu. Upravo zbog pritisaka u kojima rade, standardi padaju, a egzistencijalna neizvjesnost postaje pravilo, kazala je.

Profesorica Grbeša istaknula je da Hrvatska, nažalost, pripada skupini zemalja koje su novinarstvo prepustile tržištu, bez sustavne brige o njegovoj ulozi u demokraciji.

– Zemlje koje novinarstvo tretiraju kao društveni kapital i ulažu u medije, imaju daleko bolju situaciju. Kod nas se prečesto čuje fraza 'tržište će sve riješiti', a to će, u ovakvom tehnološkom okruženju, značiti kraj novinarstva kakvo smo poznavali, upozorila je.

Iako postoje napori institucija poput Ministarstva kulture ili Agencije za elektroničke medije, Grbeša smatra da to nije dovoljno: situacija ide "u minus", rekla je.

SLAPP tužbe kao oblik pritiska

Posebnu pažnju u emisiji zauzela je tema SLAPP tužbi – sudskih postupaka koji se koriste kao sredstvo pritiska i zastrašivanja novinara.

– SLAPP tužbe su najjači mehanizam pritiska na novinare, i to ne samo u Hrvatskoj. Radi se o političkom i korporativnom pritisku koji ozbiljno ugrožava slobodu novinara. Europske institucije pokušavaju to riješiti, a i mi sudjelujemo u radnim tijelima koja se bave tom temom, istaknula je Grbeša.

Voditeljica je podsjetila na podatak Hrvatskog novinarskog društva prema kojem od 11 medija obuhvaćenih anketom, samo jedan nema nijednu tužbu, dok je ukupno zabilježeno 696 tužbi – broj koji vjerojatno nije konačan.

Umjetna inteligencija i deprofesionalizacija

Drugi veliki izazov za medije je pojava umjetne inteligencije. Grbeša ističe da se već sada u redakcijama pojavljuju tekstovi bez potpisa ili s nejasnim izvorom, često rezultat automatskog generiranja.

– Ne mogu dovoljno naglasiti problem deprofesionalizacije. Povjerenje u medije je u stalnom padu, a senzacionalizam dominira. Mladi ljudi koji upisuju studij novinarstva često se tijekom studija razočaraju nakon iskustva u redakcijama, rekla je.

Upozorava da kopiranje stranih tekstova i njihovo računalno prevođenje postaje uobičajena praksa, što dodatno uništava standarde i povjerenje.

– Umjetna inteligencija predstavlja ogroman izazov. Postavlja se pitanje: kome vjerovati? Što je stvarno, a što nije? Time se podriva profesionalni integritet novinara, i to ne samo izvana političkim pritiscima, već i iznutra, unutar same industrije, zaključila je Grbeša.

Između porobljavanja algoritmima i nade u vjerodostojnost

U nastavku razgovora profesorica Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti osvrnula se na budućnost novinarstva, nove oblike javne komunikacije, ali i ulogu obrazovanja u kontekstu sve izraženijeg dezinformacijskog kaosa. Na pitanje postoji li još uopće motiv za bavljenje novinarstvom, s obzirom na loše plaće, političke pritiske i sve veću dominaciju umjetne inteligencije, profesorica Grbeša priznaje da je situacija teška.

– Pa to je, opet ponovit ću, globalni problem. U Americi, na primjer, koja je zemlja koja je izumila novinarstvo kakvo danas poznajemo, dominaciju nad medijima preuzimaju podcasteri – jedna nova vrsta javnih komunikatora. Nadam se da to nije uzor, ali to nas svejedno mora zabrinjavati, rekla je.

Unatoč svemu, vjeruje da za novinarstvo i dalje ima nade – osobito u zemljama koje imaju tradiciju javnog servisa, poput Hrvatske.

– Ulaganje u novinarstvo kao društveni kapital jedini je održiv put. Mi koji obrazujemo novinare imamo odgovornost da mladima prenesemo važnost vjerodostojne informacije. U vremenu u kojem ne znamo tko je što napisao, je li informaciju generirao čovjek ili AI, vjerodostojnost bi ponovno mogla postati vrijednost. Ali u to treba ulagati, istaknula je.

Newsfluenceri i pitanje identiteta profesije

Profesorica Grbeša upozorava i na trend spajanja društvenih mreža i profesionalnog novinarstva kroz pojavu tzv. newsfluencera – spoja influencera i novinara koji se bave vijestima. Tu su i podcasteri, naravno. Ali mi se moramo odrediti prema tome – kako ih obrazovati, kako ih integrirati u sustav. Trebamo imati jasnu politiku. Problem je što je sve prepušteno stihiji, upozorila je.

Prisjetila se i trenda građanskog novinarstva koji je jedno vrijeme bio izuzetno popularan, no nije ponudio održivo rješenje.

– Tada se govorilo: što će nam novinari kad ljudi s ulice šalju informacije? Tehnologija je to omogućila, ali nismo dobili kvalitetno novinarstvo. Danas smo preplavljeni lažnim vijestima. I tu se vidi važnost profesionalnih novinara – da jasno kažu: ovo nije istina, poručila je.

Dezinformacije i američki politički diskurs

Govoreći o američkom kontekstu, Marijana Grbeša se osvrnula na vlastito iskustvo iz SAD-a, gdje je boravila osam do devet mjeseci proučavajući dezinformacije i izborne procese.

– Kad sam dolazila, pojam dezinformacije bio je u središtu javne rasprave. Kad sam odlazila, taj je termin gotovo zabranjen – stigmatiziran, izjednačen s fake news narativom. Trump je taj pojam izvrnuo, baš kao i sam koncept mainstream medija, rekla je.

Dodala je da su se u američkom društvu uvukli strah i neizvjesnost, a povjerenje u institucije i medije snažno je narušeno.

– Cijeli Trumpov diskurs je mješavina trolanja, autoritarnosti, narcizma i performansa. Ali suštinski je riječ o pokušaju subverzije – pokušaju da se sruše američke institucije. Vidjet ćemo kamo će to odvesti Ameriku, kazala je Grbeša.

Elon Musk, fake news i pad ugleda novinara

Profesorica je komentirala i sve snažniju ulogu tehnoloških moćnika u oblikovanju javne sfere, istaknuvši primjer Elona Muska koji je poručio da su mainstream mediji mrtvi i da će sve objavljivati na platformi X (bivšem Twitteru).

– Paralelno s usponom lažnih vijesti i informacijskog smeća pada reputacija novinara. Često im se pripisuje krivnja za sadržaje o kojima ne odlučuju oni, nego netko drugi – urednici, vlasnici ili algoritmi. To je ključni problem, zaključila je.