Grbeša Zenzerović: Hrvatski mediji izrazito negativni, svi su žrtve imperativa brzine

Stručnjakinja za istraživanje medija i publike, profesorica Marijana Grbeša Zenzerović gostovala je u emisii HTV-a "Studio 4" te govorila o povjerenju javnosti u medije.

Većina stanovnika Europske unije upravo televiziju navodi kao primarni izvor vijesti, a najviše vjeruju javnim televizijama i radijima. Hrvati se značajno više od prosjeka Unije informiraju na društvenim mrežama i smatraju da znaju prepoznati lažne vijesti. To je samo dio rezultata istraživanja Eurobarometar provedenog u travnju i svibnju u svim zemljama članicama Europske unije, na ukupno više od 52 tisuće ispitanika. U Hrvatskoj - uzorak je nešto više od 1000 ljudi.

Marijana Grbeša Zenzerović rekla je kako je istraživanje poprilično optimistično i rezultati vraćaju nadu da tradicionalni mediji još uvijek imaju važnu ulogu u našim društvima.

- Neka druga istraživanja pokazuju da su online mediji oduzeli primat televiziji kad se zbroje platforme-portali i društvene mreže, sve ono što se nalazi online postaje primarni izvor informacija, a televizija lagano gubi svoj primat koji je imala ranije, naglasila je.

"Tradicionalni mediji nemaju izbora, moraju opstati na tržištu"

Grbeša Zenzerović smatra kako tradicionalni mediji nemaju izbora, moraju opstati na tržištu koje se radikalno promijenilo digitalizacijom i pojavom interneta te društvenih mreža.

- Nije pravi put natjecanje sa sadržajima koji su senzacionalistički, čak i netočni koje nalazimo na internetu. Inzistiranje na vjerodostojnosti, profesionalizmu i kvalitetnom novinarstvu je pravi put za tradicionalne medije, dodala je.

Naglasila je da je jako velika odgovornost na javnim servisima.

- Treba nas zabrinuti što građani više vjeruju društvenim mrežama jer se približavamo nekim zemljama koje pokazuju negativne trendove u smislu povjerenja u medije. Povjerenje u tradicionalne medije je dramatično u padu što pokazuju neka druga istraživanja. Pada povjerenje i u konkretne brendove u svijetu i Hrvatskoj. Nalazimo se pri dnu u smislu povjerenja u medije u svim istraživanjima koja se provode. Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj građani najviše izbjegavaju vijesti te je stopa izbjegavanja jako visoka. Aktivno izbjegavaju vijesti jer su pretjerano negativne ili pretjerano uniformirane, rekla je.

Okretanje društvenim mrežama

Smatra da kad ljudi ne vjeruju tradicionalnim institucijama, ljudi se okreću društvenim mrežama i taj podatak po istraživanju Europskog parlamenta gdje je povjerenje u društvene mreže dvostruko veće od prosjeka Europske unije.  

- Velika količina informacija tijekom pandemije uzrokovala je padom povjerenja u tradicionalne medije i okretanju društvenim mrežama kao relevantnom izvoru informacija kad je pandemija u pitanju i podložnosti društva velikom broju dezinformacija, rekla je Grbeša.

Naglasila je kako su hrvatski mediji izrazito negativni, ali postoje razlike između medija i medija.

- Građanima je svakodnevica dovoljno siva, a mediji moraju svakodnevno izvještavati. Usmjerenost na negativne informacije očito doprinosi sve većem postotku ljudi koji ne žele više gledati takve sadržaje i okreću se alternativnim izvorima. Mlade publike takvi sadržaji uopće ne zanimaju i u potpunosti se okreću društvenim mrežama i to ne tradicionalnim društvenim mrežama poput Facebooka, već Instagramu, TikToku, Snapchatu koje koriste za vijesti. Sve su to trendovi koje tradicionalni mediji moraju uzeti u obzir, istaknula je.

Naslovi vrlo često mogu biti manipulativni

Dodala je da naslovi vrlo često mogu biti manipulativni i doprinose načinu prezentacije sadržaja te manipulativnosti gdje dolazi do dezinformiranja, a ne informiranja javnosti.

- To je veliki problem koji dovodi do opće deprofesionalizacije novinarstva, rekla je Grbeša.

Smatra kako su svi mediji žrtve imperativa brzine.

- Nama je s istraživačke strane lako reći, ali ljudima koji se bore za opstanak medija nije lako naći pravi balans i to treba uzeti u obzir. Imperativ brzine je nešto što je doprinijelo padu kvalitete novinarstva i porastu novinarstva koje se ne vodi načelom provjere i vjerodostojnosti informacija, rekla je.

Dezinformacije i lažne vijesti

Grbeša Zenzerović je rekla da se dezinformacije i lažne vijesti odnose na zlonamjerno širenje manipulativnih informacija i sadržaja, najčešće netočnih.

- U Hrvatskoj ljudi vjeruju da se češće susreću s dezinformacijama, ali vjeruju da ih mogu lako prepoznati. Edukacija što su dezinformacije je jako bitna. Dok medijska pismenost ne uđe u kurikulum i ne postane redovan dio obrazovnog procesa, nismo puno napravili. 

Naglasila je kako bi ocijenila medijsku pismenost u Hrvatskoj s +2.