Grisogono: Što RH treba napraviti u borbi protiv klimatskih promjena

Klimatske promjene i vremenski ekstremi postaju svakodnevne teme koje sve više utječu na naše živote. O tome je u Dnevniku HTV-a govorio prof. dr. sc. Branko Grisogono, klimatolog i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

O klimatskim promjenama: Ne znamo što nas čeka dalje

S profesorom Brankom Grisogonom u središnjem Dnevniku HTV-a razgovarao je novinar Mladen Sirovica.

Velike su poplave diljem srednje Europe. Profesor Grisogono smatra kako je najgore zasad prošlo.

- Mi ne znamo što nas čeka dalje. Odgovor je zasad da, rekao je prof. Grisogono.

Govorio je i o tome kakva je situacija kod nas, gdje nema nekih većih problema.

- Mi imamo više sreće nego pameti. Nismo se dovoljno pripremili, nemamo ozbiljan klimatski centar. Mi nemamo ozbiljno posložene sve struke zajedno i financirane na način da to nije takmičenje za projekte - godinu, dvije, tri, nego da je to kontinuum, da je to stalno, istaknuo je Grisogono.

O trenutačnim vremenskim uvjetima te, jesu li oni posljedica primarno klimatskih promjena koje se neminovno događaju ili ipak nekih drugih stvari profesor Grisogono je rekao kako se nikada za jedan slučaj ne može odmah reći da je on posljedica recentnih klimatskih promjena.

- To se može provjeravati aposteriorni, znači raznim numeričkim simulacijama. Međutim, to isto dodaje kap u istu statistiku, tako da je vrlo vjerojatno da je to posljedica recentnih klimatskih promjena, kazao je.

Zašto dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta

Ekstremniji vremenski uvjeti idu prema visokim temperaturama ili prema ekstremnim vremenskim nepogodama te su izraženiji nego prije.

- To je zato što se smanjuje razlika temperatura između tropskih i polarnih krajeva. To smanjuje jačinu mlazne struje koja odvaja arktički zrak od našeg zraka i onda se dogode kao ljetne situacije. Duga, topla razdoblja, to može biti tzv. omega situacija ili bipolarna situacija ili ovakve nagle ekstremne promjene jer ta struja jako meandrira i onda ona začepi ili jedno stanje ili drugo. U prošloj klimi zapadni vjetar je uglavnom to redovito čistio, a sad je to rjeđe, pojasnio je prof. Grisogono.

Klimatske promjene definitivno dolaze u fokus javnosti posljednjih godina. Na pitanje je li globalni smjer koji se zauzima dovoljno snažan da se učinkovitost borbe protiv klimatskih promjena postavi na odgovarajuće temelje profesor Grisogono odgovorio je kako misli da nije.

- Mislim da mi to pratimo kao informaciju u stilu sportskih novosti ili prognoze za sutra. Međutim, ovo je najveći izazov čovječanstva što se zna o povijesti od kada mi postojimo. Ovo treba puno ozbiljnije shvatiti na svim nivoima, globalno pa sve do lokalnog ponašanja - od otpada, potrošnje hrane, naše odjeće, putovanja. Ovo je nešto sasvim novo, naglasio je Grisogono.

Što treba učiniti Hrvatska

Grisogono je rekao i koje su ključne stvari koje bi Hrvatska trebala napraviti po pitanju borbe protiv klimatskih promjena.

- Mi trebamo institut za klimatske promjene gdje će raditi agronomi, ljudi iz prometa, turizma, da ne spominjem meteorologe, klimatologe i hidrologe, gdje će sve važne grupe doći skupa i da zajedno stvaraju nova rješenja koja mi još sad ne znamo. A većina drugih zemalja to ima, naprimjer Švedska to već ima 25 godina, rekao je profesor Grisogono.