Grlić Radman ne vidi ništa sporno u Penavinom sastanku s Janšom

Nema ničega spornog u sastanku predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, kazao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman u četvrtak u Zagrebu, ističući da usuglašavanje s vladom nije bilo potrebno.

Penava, predsjednik DP-a i Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata sastao se u utorak u Ljubljani s Janšom i razgovarao o povratku posmrtnih ostataka žrtava masovne grobnice u Teznom. Grlić Radman je nakon sjednice vlade u četvrtak na pitanje novinara odgovorio da u tom sastanku ne vidi ništa sporno.

- Nema se što tu usuglašavati ako svatko radi svoj posao. Dapače, to gledamo afirmativno, poručio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.

Istaknuo je da mu nije jasno zašto je "to sada toliko zanimljivo pratiti" s obzirom na činjenicu da je Penava predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata.

- Bili smo s zajedno s potpredsjednikom vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom u Maclju neki dan i nazočili komemoraciji ukopa posmrtnih ostataka 500 žrtava koje su pobijene na križnim putevima, rekao je Grlić Radman.

Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga. Stradanja na Križnom putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945., pri čemu je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije. Mahom se radilo o likvidacijama. 

Grlić Radman je naglasio da je Slovenija "surađivala i iskazala pomoć" kada je riječ o komemoraciji u Maclju.

Dodao je da je Janša prijatelj Hrvatske te da dobro surađuje s hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem kao i njihove stranke, Slovenska demokratska stranka te Hrvatska demokratska zajednica, unutar Europske pučke stranke.

- Tako da ne vidim tu ništa, poručio je hrvatski ministar, ističući da jedino vidi mogućnost da se nađu novi načini kako da Slovenija pomogne u otkrivanju nekih drugih grobišta, odnosno mjesta u kojima su pokopani pobijeni Hrvati neposredno nakon Drugog svjetskog rata.