Čavara: Neistinite optužbe SAD-a; Grlić Radman: Vidjeti narav optužbe; Milanović: Zaštititi ga

16:27 / 07.06.2022.

Autor: P.F./Hina/HRT

Gordan Grlić Radman i Zoran Milanović

Gordan Grlić Radman i Zoran Milanović

Foto: HTV / HRT

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka vladajuće većine komentirao je uvođenje američkih sankcija predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari, kao nedavni boravak u Berlinu gdje se vodi rasprava o rezoluciji o BiH, izjednačava Čovića i Dodika i RH se sugerira da se odmakne od BiH.

Američko ministarstvo financija dodalo je Marinka Čavaru i ministra zdravstva Republike Srpske Alena Šeranića na popis sankcioniranih bosanskohercegovačkih dužnosnika jer su "slijedili etnonacionalističke i političke agende nauštrb demokratskih institucija i građana BiH" i potkopavali Dejtonski sporazum.


Čavara: Neistinite i tendenciozne optužbe SAD-a

Predsjednik Federacije BiH i visoki dužnosnik HDZ-a BiH Marinko Čavara ocijenio je neistinitim i tendencioznim optužbe da je blokirao uspostavu vlasti u tome entitetu i izbor sudaca Ustavnoga suda što su objavljujući jučer odluku o stavljanju na crnu listu za njega navele vlasti SAD-a.

- U potpunosti odbacujem sve navedene optužbe kao neistinite i tendenciozne. U svom političkom djelovanju u potpunosti radim na provođenju Ustava, zakona i Daytonskog i Washingtonskog mirovnog sporazuma i svih drugih sporazuma koji se odnose na Federaciju BiH i BiH, te sam zbog toga iznenađen ovim izrečenim sankcijama, naveo je Čavara u reagiranju.

Predsjednik Federacije BiH i dopredsjednik HDZ-a BiH Čavara jučer je dodan na listu sankcioniranih dužnosnika američkog ministarstva financija i riznice. Razlog za to je što od 2018. godine nije omogućio izbor nove izborne vlasti u Federaciji BiH te izbor novih članova ustavnoga suda toga entiteta.

On međutim tvrdi kako je to posljedica nepostizanja dogovora između vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ-a BiH i SDA, a ne njegove želje.

- Nemogućnost uspostave nove izvršne vlasti nakon izbora 2018. godine ima iste razloge kao i neimenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, a to je nepostojanje političkog dogovora u Federaciji BiH za što ja ne mogu biti odgovoran, a pogotovo ne prema onima koji su uzeli sebi za pravo da izreknu sankcije Predsjedniku FBiH bez navođenja po kojoj odredbi međunarodnog prava, naveo je.

On se našao i u nedavnome izvješću Visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u kojemu je navedeno kako nakon izbora 2018. godine nije imenovana nova izvršna vlast. HDZ BiH je uvjetovao taj izbor s izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata, što se međutim u međuvremenu nije dogodilo.

Čavara je dodao kako je u ovome slučaju američkih sankcija protiv njega u pitanju 'pravo jačega'. Naveo je kako je 2017. u insceniranoj prometnoj nezgodi trebao biti ubijen te da ga je sada State Department stavio 'na istu stranu s nalogodavcima za ubojstvo'. Pri tome međutim nije pojasnio povezanost prometne nezgode s ovim događajem.

Najavio je nastavak angažiranja kao predsjednika Federacije BiH te poručio kako nema imovinu u SAD-u koja se po američkim propisima zamrzava.

- Izvan Busovače nemam nikakve imovine, zaključio je.

Gordan Grlić Radman: Vidjeti narav optužbe za Čavaru, iskreni je zagovaratelj poštivanja svih načela Dejtonsko-pariškog sporazuma

Upitan  vidi li to kao kompliciranje situacije u BiH ministar Grlić Radman rekao je kako je situacija u BiH vrlo složena.

- Zabrinuti smo za stabilnost i funkcionalnost BiH kao države. Hrvatska je najveći zagovaratelj proeuropske, pronatoovske BiH zbog 101 razloga o kojima smo puno puta govorili. Važno je istaknuti Dejtonsko-pariški sporazum koji jamči konstitutivnost i jednakopravnost triju naroda condicio sine qua non (lat. uvjet bez kojega se ne može, prijeko potreban uvjet). Održivost BiH jedino moguća ako se poštuje jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, rekao je Grlić Radman.

- Premijer i ja imali smo jedan dobar razgovor prošli tjedan s kancelarom Scholzom. Razgovarali smo baš dugo o BiH, govorili smo o višenacionalnoj prirodi, multietničnosti i kulturalnosti BiH i važnosti na specifičan položaj i geostrateški položaj te utjecaj trećih da se jedino uz uvjet poštivanja Dejtonsko-pariških načela o jednakopravnosti, prije svega u bošnjačko-hrvatskoj federaciji te da se osigura legitimnost predstavljanja konstitutivnih naroda u najvišim tijelima BiH. Mislimo da je u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji nespremnost ili neiskazivanje volje većinskog bošnjačkog naroda pridonijela nepromjeni izbornog zakona jer upravo ta promjena izbornog zakona, išlo se prema postizanju dogovora kako bi se onemogućilo preglasavanje hrvatskog naroda te time jamčila jednakopravnost i jačali izgledi za perspektivnu BiH u smislu institucionalnog funkcioniranja. Zadnjim događajima dovodi se nekako u pitanje i te rezolucije koje se pojavljuju kao određeni paralelni karakter pritiska jer nije uobičajeno da se spominje Hrvatska u rezoluciji jer je Hrvatska članica EU-a i NATO-a, Hrvatska najviše pokazuje interes za stabilnu i funkcionalnu BiH, istaknuo je ministar.

Prijedlog deklaracije su sačinili zastupnici vladajuće Semafor koalicije prošli je tjedan upućen u parlamentarnu proceduru Bundestaga, a ona bi trebala biti usvojena ovaj ili idući mjesec. U rezoluciji se podupire europski put BiH, a za prijetnje suverenitetu zemlje, blokade i podjele optužuju se vodeći srpski dužnosnik Milorad Dodik, ali i hrvatski Dragan Čović

- Treba imati u vidu da je to samo jedna frakcija, tu nije cijeli Bundestag. Tu je doista vidljiv jak i snažan bošnjački lobi, imate u Bundestagu zastupnike koji su bošnjačkog podrijetla. Hrvatski član Bundestaga Juratović je povukao iz te zajedničke akcije oko rezolucije, a koliko sam čuo da će se raditi i na nekakvim paralelnim rezolucijama jer i samoj Njemačkoj u interesu imati stabilnost, imati izbalansirani pristup, rekao je Grlić Radman.

- Ovime se ne postiže nikakav mir, ne pridonosi se stabilnosti, ne šalju se dobre poruke zemljama Zapadnog Balkana. Treba uvažiti činjenicu da Hrvatska, koja je iskreni zagovaratelj europskog puta BiH jer najbolje poznajemo multinacionalni karakter BiH, imamo najviše iskustva, može dati snažnu podršku i to ne samo izborni zakon nego sveobuhvatne reforme da se dogode i da svi građani BiH bez obzira na nacionalnost pridonesu vlastitim aktivnostima podrški političkih lidera kako bi BiH bila ono što jest- država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda te kako bi se svatko osjećao komotno na svom terenu i zavičaju. To je ono što mi očekujemo od BiH, od lidera. Ta spremnost na optimizam, entuzijazam, pozitivnu okrenutost i pružanje ruke i Hrvatskoj koja ju snažno podržava, mislim da BiH može možda steći sve preduvjete za kandidatskog članstva u EU, dodao je Grlić Radman.

Upitan vodi li HDZ BiH krivu politiku rekao je kako Čavara poznaje kao časnog i politički odgovornog čovjeka iz Srednje Bosne koji voli svoju domovinu BiH.

- Iskreni je zagovaratelj poštivanja svih načela Dejtonsko-pariškog sporazuma. Osim šturog obrazloženja uz predlaganje sudaca u Visoko sudsko tužilačko vijeće tzv. blokada ne mogu komentirati jer doista ne znam više. Uvjeren sam da je Čavara kao odgovoran političar izabran legitimno od HDZ-a BiH upravo radi sve u smjeru kako bi se ispoštivao Dejtonsko-pariški sporazum. Sve korake koji idu u smjeru ispravljanja svih nepravdi koje su učinjene Hrvatskom narodu kao najmalobrojnijem narodu u BiH Hrvatska podržava. Ne znam o kakvoj je blokadi riječ, ne znam ima li ih. Pročitao sam tu jednu rečenicu koja se može interpretirati na različite načine, rekao je Grlić Radman.

Komentirajući napise medija kako bi sankcije mogao dobiti i Dragan Čović, Radman je rekao da se Čovića uvijek prikazuje kao predsjednika HDZ-a BiH.

- Ali on je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora koji okuplja legitimne političke predstavnike hrvatskog naroda u BiH. Govorimo o političkim aktivnostima i kad govorimo o Čoviću onda ga gledamo kao lidera koji je izabran od hrvatskog naroda i hrvatskih stranaka i on govori u ime hrvatskog naroda u BiH. Ne znamo da bi on trebao dobiti bilo kakve sankcije, rekao je Grlić Radman.

Dodao je kako je HDZ BiH je izdao priopćenje i i neugodno su iznenađeni činjenicom oko Čavara.

- Treba vidjeti narav optužbe za Čavara, zaslužio je naše poštovanje kao legitimno izabrani predstavnik hrvatskog naroda, on je predsjednik Federacije, rekao je ministar.

Milanović: Hrvatska treba zaštititi Čavaru od SAD-ovog "teroriziranja" sankcijama

Uvođenje američkih sankcija predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari bahato je teroriziranje legitimnog predstavnika hrvatskog naroda u toj zemlji te ga Hrvatska treba zaštititi, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović.

Podsjetimo, američko ministarstvo financija u ponedjeljak je na popis sankcioniranih dužnosnika u Bosni i Hercegovini dodalo dužnosnika tamošnjeg HDZ-a BiH Marinka Čavaru i ministra zdravlja Republike Srpske Alena Šeranića iz SNSD-a Milorada Dodika s objašnjenjem da su "slijedili etnonacionalističke i političke agende na račun demokratskih institucija i građana BiH", te potkopavali Daytonski mirovni sporazum.

Dan kasnije Milanović je priopćenjem to prozvao bahatim teroriziranjem legitimnog predstavnika hrvatskog naroda u BiH kojemu Hrvatska mora pružiti svu potrebnu zaštitu.

- Obrazloženje tih sankcija, poput tvrdnji da Čavara podriva Daytonski sporazum, politički je nepismeno i baš cinično jer je u podrivanju slova i duha tog sporazuma svoje prste imala i još ima i američka diplomacija, s visokim predstavnicima za BiH, nastavio je hrvatski predsjednik.

- Ako tko brani daytonski Ustav BiH i istinski demokratske procese - koji podrazumijevaju legitimno biranje i predstavljanje u tijelima vlasti - onda su to predstavnici Hrvata u BiH kojima međunarodni tutori već godinama kroje budućnost bez da ih se išta pita, a sada im još prijete i sankcioniraju ih, zaključio je Milanović. 

MVEP: Legitimni predstavnici Hrvata u BiH ne djeluju protiv 'dejtona'

Legitimni predstavnici Hrvata u BiH ne djeluju protiv Dejtonskog sporazuma, već oni koji sprječavaju izbornu reformu, poručilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u reakciji na to što je SAD uveo sankcije predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari.

Republika Hrvatska ne smatra da su legitimni predstavnici Hrvata djelovali protiv navedenih postulata jer im je u najvećem interesu poštivanje dejtona i ulazak BiH u NATO i EU, kaže se u priopćenju MVEP-a.

- Upravo najava političkih stranaka u sklopu Hrvatskog narodnog sabora te drugih stranaka da će unatoč neregularnosti trenutnog izbornog zakona izići na izbore, svjedoči o njihovom zalaganju za načelo očuvanja krhke stabilnosti u višenacionalnoj i multikonfesionalnoj Bosni i Hercegovini s obzirom na iznimno teške geopolitičke okolnosti uslijed ruske agresije na Ukrajinu, smatraju sa Zrinjevca.

Dodaje se da je Hrvatska supotpisnica Dejtonskog sporazuma i osuđuje svaku vrstu djelovanje koje ga podriva.

MVEP naglašava da to ne čine Hrvati.

- To se posebno odnosi na one političke snage koje zagovaraju i provode politike separatizma i unitarizma te destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu i ustavno formiranu od dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, navodi MVEP.

Predstavnici baš tih spomenutih političkih usmjerenja odbijaju provesti promjene izbornog zakona, odnosno implementiranje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" i presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", naglašavaju sa Zrinjevca, ne navodeći eksplicitno o kome se radi.

Pošto smatra da bi takva promjena izbornog zakona osigurala pravo Hrvatima da biraju svoje legitimne političke predstavnike onako kako ih biraju i pripadnici ostala dva konstitutivna naroda, a time se i osigurala stabilnost BiH, Hrvatska i dalje poziva partnere i saveznike SAD i EU da podrže postizanje dogovora o izbornoj reformi, zaključuje se. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!