13:21 / 31.08.2021.

Autor: Studio 4/HRT/IMS

Grmoja: Na Banovini se događa jedino samoobnova

Nikola Grmoja

Nikola Grmoja

Foto: Studio 4 / HRT

Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta, dio svog godišnjeg odmora proveo je radno i to u Banovini, gdje je htio steći bolji uvid u to kako ljudi tamo žive. Kaže kako je to učinio da bi u Saboru mogao na autentičniji način objasniti stvarno stanje života u kontejnerima, svakodnevnicu koju mnogi ljudi na Banovini žive već devet mjeseci.

- Bio sam smješten u jednom kontejneru, nije bilo strašno živjeti u kontejneru nekoliko dana, ali moje iskustvo i iskustvo ljudi koji su pretrpjeli traume i koji žive u kontejnerima već mjesecima se ne da usporediti. Ono što sam vidio na terenu me zaprepastilo – neki kontejneri nemaju ni sanitarni čvor, to je stravično, kazao je Grmoja u emisiji "Studio 4" i dodao kako je nakon njegovog posjeta Vlada počela popisivati obitelji koje nemaju sanitarni čvor.

- Prvo to treba riješiti, a onda ubrzati proces obnove. Jedino što sam vidio da se obnavlja je u privatnoj inicijativi, dodaje.

Grmoja ističe kako se ne treba orijentirati samo na obnovu građevina, već treba napraviti sve da se pokuša obnoviti život i privuče poduzetnike.

- Treba ići u smjeru poreznog rasterećenja, nekakve porezne oaze na Banovini kako bi se privukli investitori i kako bi se život očuvao, kaže i dodaje treba hitno napraviti izmjene u Zakonu o obnovi.

- Cjelokupan koncept je pogrešan, ono što je zadatak države je osigurati novac, vidjeti koji su prihvatljivi troškovi i osigurati da nema malverzacija, a ovdje je država kompletno preuzela stvar u svoje ruke i sad imamo situaciju da ona ulazi u međuvlasničke odnose. Drago mi je da je to uvidio i ravnatelj Fonda za obnovu, koji je rekao da sve moderne države idu upravo u tom smjeru, ne smije se petljati u sve, kaže Grmoja koji smatra kako je glavni problem u konceptu koji je usvojen u Saboru, te da zakonodavni okvir sam po sebi koči obnovu i stvara napetosti između ravnatelja Fonda za obnovu i Ministarstva.

Grmoja smatra kako je rješenje koncept koji bi predviđao financijsku pomoć države, na način da država kontrolira prihvatljive troškove i moguće malverzacije.

- Jedino što se događa je samoobnova, Vlada se hvali time da je nešto napravljeno, a zapravo su otklonjeni nekakvi manji nedostatci – to je jedan čudan koncept, premijer kaže da će se prvo uklanjati manji nedostatci, a onda ići u obnovu kuća. Ljudi žive u kontejnerima, neki bez sanitarnog čvora, smatram da se treba istim intenzitetom krenuti u obnovu građevina koje su potpuno nastradale, ali i onih koje imaju sitne nedostatke. Kad smo upozoravali da je zakon loš nije nas se željelo slušati, organizirali smo i okrugle stolove, upozoravali, ponudili i koncept po bečkom modelu obnove, no u Hrvatskoj nema sluha za dobre ideje i inicijativu, jednostavno svi se previše oslanjamo na državu koja je spora i troma. Treba pritisnuti vladajuće da donesu okvir koji će omogućiti ljudima samoobnovu uz financijska sredstva i kontrolu troškova, kaže.

Za petnaestak dana počinje nova sjednica Sabora, a oporbene inicijative ponovno će biti u poslijepodnevnim satima.

- To je već uobičajena praksa, da se stave što kasnije kako bi što manje ljudi saznalo što oporba predlaže - dva navrata se već mijenjao poslovnik kako bi se ušutkalo opoziciju, a zajednički su ga dogovarali SDP i HDZ. Mi smo najaktivniji saborski klub, imamo najviše javljanja i zakonskih prijedloga i inicijativa, nastavit ćemo i dalje tako raditi i nadam se da će građani to prepoznati, kaže Grmoja.

Grmoja se osvrnuo i na uspješnu turističku sezonu, kao i na epidemiološke mjere i odluke ministra Beroša.

- Ono što ljudima smeta su licemjerje i dvostruki kriteriji. Mi smo do prije nekoliko dana imali situaciju da je ministar Beroš na društvenim mrežama objavljivao koliki je rast broja novo zaraženih u Sinju nakon Sinjske alke i proslave Velike Gospe, i za to optuživao sinjskog gradonačelnika Mira Bulja; da bi jučer slavodobitno ustvrdio kako je zapravo broj novo zaraženih irelevantan, te da treba gledati samo hospitalizirane. Mi to govorimo od početka, da ne treba toliko testirati i baviti se time koliko je zaraženih, već da treba vidjeti koliko je ljudi s težim posljedicama i zaštititi starije i imunokompromitirane. Ostatak populacije ne treba terorizirati s mjerama, a posebno stavljati takav naglasak na grad Sinj kad znamo da nam je cijela obala pretrpana turistima – svjesno smo odlučili pustiti te ljude u našu zemlju i stavili mogući rizik zaraze po strani, te odabrali punjenje državne blagajne i kućnih budžeta ljudi koji se bave turizmom. Ne treba stvarati histeriju i zastrašivati ljude, ali treba biti odgovoran, ističe Grmoja.

Kad se radi o uvođenju eura kao valute, Grmoja kaže kako u ovom trenutku ne bi glasao za tu opciju.

- Ja sam za argumentiranu, slobodnu i otvorenu raspravu koja će u javnost iznijeti argumente i za euro i protiv, i svakako sam za to da o tome odluče građani na referendumu – to je jako bitno nacionalno pitanje. Ali, kada slušam ugledne hrvatske ekonomiste, svi kažu da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za uvođenje eura, tako da je u ovom trenutku referendum, ja ne bih glasao za uvođenje, zaključuje Grmoja.

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!