Grmoja: Potrebna ustavna zaštita vode, ali i institucije koje funkcioniraju

Saborski zastupnik i predsjednik Mosta Nikola Grmoja gostovao je u emisiji 'Oporbeni zarez' gdje je uoči sutrašnjeg početka jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora komentirao, između ostaloga, inicijativu svoje stranke da se Ustavom zaštiti pravo na čistu i pitku vodu u Hrvatskoj.

Govoreći o inicijativi Mosta kojoj je cilj promjena Ustava kojim bi se zaštitilo pravo na pitku vodu u Hrvatskoj predsjednik stranke Most Nikola Grmoja istaknuo je kako to ''nije pitanje samo građana Gospića nego svih ljudi koji žive u Hrvatskoj''.

- Svi žele imati čistu i pitku vodu te pristup toj vodi. Mi samo aktualiziramo inicijativu iz 2019. godine kada smo otvorili to isto pitanje. Nažalost tada nije bilo sluha od vladajućih odnosno HDZ-a da zaštitu naših voda, posebno zaštitu pitke i čiste vode stavimo na najvišu moguću, ustavnu razinu, kazao je Grmoja.

Smatra kako bi dotična promjena Ustava ''omogućila veću zaštitu naših voda'', dodavši kako bi također onemogućila da isporučitelji vode odnosno komunalna poduzeća ''ne postanu u jednom trenutku privatizirana'', ali bi također spriječilo da se ponovno dogode slučajevi poput ilegalnog deponija otpada u Gospiću.

- Značilo bi to da bismo iz te ustavne zaštite imali niz zakona koji bi omogućili da se puno strože kažnjavaju ovakvi ekocidi, jer ustavna zaštita sama po sebi, ako iz nje ne proizađu zakonske inicijative i propisi, ne može značiti puno, ali ako mi imamo u ustavu takvu zaštitu onda na temelju te ustavne zaštite možemo napraviti takvo zakonodavstvo i institucije koje će funkcionirati, ustvrdio je.

'Sutra ćemo u Saboru tražiti potpise'

Grmoja je naglasio da čak i kad su zakoni u Hrvatskoj dobro napisani postoji problem ''ako imamo korumpirane ljude na ključnim pozicijama''.

- Ako imamo institucije koje ne funkcioniraju i kojima građani ne mogu vjerovati ni ta sama ustavna zaštita onda ne bi značila puno. Dakle treba nam i ustavna zaštita, ali trebaju nam i institucije koje funkcioniraju. Prvenstveno nam treba Vlada koja na čelne pozicije postavlja ljude koji su nekompromitirani, a ne glavnog državnog inspektora koji prima mito kako bi onda zatvorio oči dok mafija dovodi opasan otpad i zakopava ga u našu zemlju i tako truje zemlju, podzemne vode i u konačnici hrvatske ljude, poručio je.

S obzirom na to da je za inicijativu za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina u Saboru Grmoja je na pitanje da li ima potrebnu podršku za taj potez odgovorio kako ''još uvijek nije ni s kim razgovarao'' o tome.

- Sutra će u Hrvatskom saboru na aktualnom prijepodnevu biti većina zastupnika prisutna te će imati priliku, mi ćemo već sutra tražiti potpise za to. Moći će pokazati jesu li im važniji nekakvi partikularni politički interesi ili interesi hrvatskih ljudi, zaključio je.

Prethodna inicijativa za ustavnu zaštitu gotovinskog plaćanja

Most je već ranije htio promijeniti Ustav kako bi zaštitili gotovinu kao sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, međutim to im nije prošlo u Saboru te su stoga odlučili pokrenuti to kao referendumsko pitanje.

- Mi smo počeli proces prikupljanja volontera za zaštitu gotovine, prikupili smo negdje oko 1000 volontera na području Hrvatske. Rekli smo da nećemo ići u referendum dok ne budemo imali barem 5000 volontera, pojasnio je.

- Postoji mogućnost da ako ova naša inicijativa o zaštiti vode Ustavom ne prođe u Hrvatskom saboru da onda objedinimo te dvije inicijative. One su uostalom komplementarne jer zaštita gotovine omogućuje ljudima određenu slobodu raspolaganja vlastitim novcem, a zaštita vode omogućuje zaštitu jednog od najvažnijih resursa uopće za život svakog čovjeka, da ih povežemo i da onda u proljeće krenemo u referendum, dodao je.

S obzirom na početak jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora koje počinje sutra, 15. rujna, Grmoja je istaknuo kako će saborski zastupnici Mosta Marin Miletić i Zvonimir Troskot iskoristiti priliku kako bi postavili pitanja premijeru Andreju Plenkoviću vezano za aktualne teme, poglavito one ilegalnih odlagališta opasnog otpada u Hrvatskoj.

- Naš zastupnik Troskot je godinu i pol bio prisutan u Lici i otvarao ovu temu, pokušavao ju je dignuti na nacionalni nivo. To će sigurno biti jedno od pitanja, a vidjet ćemo hoće li i drugo pitanje ići u tom smjeru ili ćemo otvoriti nešto drugo jer ne bavimo se ovom temom prigodničarski, poručio je.

'Plenković u potpunosti neutralizirao Anušića'

Komentirajući odluku Vlade da se dio ilegalno odloženog otpada u Gospiću sanira tako da se spali u cementarama u Slavoniji Grmoja je ocijenio da je ministar obrane Ivan Anušić ''u potpunosti neutraliziran od strane Plenkovića''.

- On i slavonski HDZ-ovci nisu ništa napravili da se usprotive Plenkoviću po pitanju toga, čak je nešto hrabriji ispao Gordan Jandroković i Dario Hrebak koji nisu dopustili da ovaj otpad završi u Bjelovaru, kazao je.

- Ja mislim da se Slavonija diže na pobunu, čujem da je u subotu prosvjed, smatra Grmoja te dodao da su slavonski Mostovci Viktor Škaro i Josip Skočibušić ''već zamjerili'' osječko-baranjskoj županici Nataši Tramišak ''zbog toga što se dogodilo''.

Također je ustvdio da nitko ne bi trebao pristati na takvo premještanje otpada rekavši da to ''nije hrvatski otpad pa da sad vidimo gdje ćemo taj hrvatski otpad riješiti u Hrvatskoj''.

- Rješenje je da oni koji su to proizveli da to i plate. Kako je moguće da te firme koje su ovo radile sad nemaju dovoljno imovine da se ovo pokrije. Neka Vlada i institucije izvole one koji su ovo dopustile teretiti za ovo, neka oni koji su uveli taj otpad i dopustili to da odgovaraju svojom privatnom imovinom, kazao je.

- Trebalo bi se obratiti talijanskim vlastima. Ako je talijanski otpad završio u Hrvatskoj treba postaviti pitanje i njima što se tamo dogodilo i odakle taj otpad dolazi, dodao je.