Grmoja traži Turudićev dolazak na Odbor za pravosuđe

Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja priopćio je da će sa sjednice Odbora, sazvane za ponedjeljak, uputiti službeni poziv glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću i to zbog opravdane sumnje da se kršio tzv. lex AP.

Grmoja tvrdi kako postoji opravdana sumnja da su službene osobe iz državnog aparata iz DORH-a, MUP-a ili obiju institucija, prekršile zakon tzv. Lex AP te neovlašteno dojavljivale premijeru Andreju Plenkoviću da se sprema uhićenje njegovog glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića.

- Plenković je danas izjavio da nije znao da se uhićenje priprema, iako je Mikulić smijenjen neposredno prije pokretanja postupanja DORH-a, priopćio je Grmoja.

- Takva tvrdnja nije uvjerljiva ni logički ni politički. Ako je točno da je premijer imao informaciju prije provedbe akcije, radi se o ozbiljnom kršenju Lex-AP-a i o iznimno teškom pogodovanju izvršnoj vlasti kroz curenje podataka iz institucija koje moraju biti neovisne i zakonom zaštićene. Hrvatski građani nisu dužni prihvatiti objašnjenja koja vrijeđaju njihovu inteligenciju. Ne smije postojati zakon koji vrijedi za sve osim za AP-a. Ako je Lex AP donesen, onda vrijedi i za AP-a, napisao je Grmoja.

Također je podsjetio javnost da je Plenković osobno izmislio funkciju glavnog državnog inspektora kako bi je predao Andriji Mikuliću i na njoj ga je držao šest godina, sve do trenutka kada je došlo vrijeme za uhićenje.

- Samo je u Hrvatskoj moguće da se takva koincidencija predstavi kao slučajno poklapanje. Ovakvu priču, narodski rečeno, pas s maslom ne bi pojeo, a premijer očekuje da je građani progutaju bez pitanja. Zato se ovdje nužno nameće ne samo pitanje odgovornosti Mikulića, nego i odgovornosti onoga tko ga je instalirao, štitio i održavao na položaju, istaknuo je Grmoja.

Još jednom se osvrnuo i na kandidatkinju predsjednika države za predsjednicu Vrhovnog suda Mirtu Matić.

Misli da javnost ima pravo znati zašto sutkinja Matić nikada nije kazneno odgovarala i tko u DORH-u snosi odgovornost za procjenu da u tom slučaju nema elemenata kaznenog djela.

Grmoja također tvrdi da slučajevi Mikulić i Matić nisu odvojene epizode, nego zrcalo istog obrasca; dogovornog, zatvorenog i politički kontaminiranog pravosuđa koje Hrvatsku drži u mjestu već 35 godina.