Gruntovnice i dalje pretrpane predmetima

Ponovno je buknuo problem s neriješenim zemljišnoknjižnim predmetima. Na većini sudova - lani je narastao njihov broj. U prosincu ih je bilo gotovo 80 tisuća. Od 22 općinska suda - najgore je u splitskom, koji drži rekord s 26 tisuća neriješenih predmeta.

Novi zakon i digitalizacija skratili su rok upisa u zemljišne knjige. 

Ipak, više od 30% svih neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta nagomilalo se na Općinskom sudu u Splitu.

- Sudovi koji su više opterećeni, kao što je Split, rade akcijske planove i jedan dio predmeta će raspodijeliti na neke druge, tako da ćemo doći do jednog ujednačenog broja, rekao je Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa.

Dok zagrebački Zemljišnoknjižni odjel prima stranke svakim radnim danom, a dvaput tjedno i poslijepodne, splitska gruntovnica radi samo tri dana u tjednu, a pokriva još 8 gradova.

Ministar Bošnjaković poručuje da nije zabrinut zbog porasta broja neriješenih predmeta jer je riječ o povećanom priljevu novih.

- To je posljedica neke veće aktivnosti vezano za zemljišne knjige, nekakvog oživljavanja i tržišta nekretnina, istaknuo je ministar.

- Na kraju 2017. imali smo 14.8908 neriješenih spisa, dok smo 2019. završili s 8813 neriješenih predmeta što bi značilo unutar dvije tri godine više od 6000 riješenih predmeta, naglasila je Marija Horvat, zamjenica voditeljice Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb.

Zbog pravnog nereda vezanog uz upis vlasništva u zemljišne knjige - građani često moraju angažirati stručnu pomoć. Pogotovo kada su u pitanju zemljišnoknjižni ispravni postupci koji znaju potrajati godinama.

- Tu se moraju održati rasprave, moraju se pozivati ljudi, imate ljude upisane u zemljišnike koji nisu više živi, pa generacijama se nisu provodile ostavine u zemljišnim knjigama, nemate upisane adrese, ne možete izvršiti dostavu, govori Jurica Reberski, odvjetnik.

Novim zakonom ti bi se postupci trebali ubrzati, a sudac bi mogao donijeti odluku i bez održavanja rasprave.

O toj je temi bilo govora u emisiji Tema dana s gostima Andreom Simić-Rukavina, Sektor za zemljišnoknjižna i stvarna prava Ministarstvo pravosuđa, Franom Leticom, odvjetnikom i Jasminkom Blišković, zamjenicom predsjednika Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK.

Simić-Rukavina je istaknula kako je ove godine bio puno veći priliv predmeta.

- Priliv je bio 5 posto veći, ali kada se uzme u obzir da zemljišnoknjižni sudovi imaju pola milijuna predmeta godišnje, onda je to velika brojka. Kada se tome pridodaju infrastrukturni predmeti koji se ne mogu riješiti u jednom danu, tako da iziskuju veći rad referenata. Sve to je dovelo do povećanja broja predmeta, ali broj riješenih predmeta je veći nego u prošlim razdobljima, naglasila je Simić-Rukavina.

Rekla je kako je za riješiti jednostavnije predmete, kao što su uknjižbe i uknjižbe založnih prava, potrebno svega nekoliko dana.

Letica je rekao kako je zagrebačka gruntovnica pretrpjela objektivan problem, a to je njezino preseljenje. Samim tim činom, izgubljeno je dosta vremena.

- U Zagrebu postoji problem Knjige položenih ugovora s Glavnom knjigom. Tu je problem upisa nerazvrstanih cesta, koji je komplicirani problem koji se rješava nekoliko dana, naglasio je i dodao kako gruntovnice diljem Hrvatske rade vrlo korektno.

- Građani nisu svjesni da veliku količinu radnji koje obavljaju u gruntovnici ne moraju tamo raditi, rekao je.

Novi je zakon propisao da bi se svaki postupak uknjižbe trebao riješiti unutar 15 dana.

Simić-Rukavina je istaknula kako trenutno imamo najveći broj ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata koji su položili poseban ispit i dobili ovlaštenje za rad.

- Mi pratimo njihov rad i učinkovitost. Razvili smo programsko rješenje koje je dostupno svim predsjednicima sudova, gdje se može vidjeti za svakog referenta koliko mu treba dana za rješavanje predmeta. I mi u Ministarstvu pravosuđa to pratimo i ako vidimo da su kod nekih referenata vremenska odstupanja velika, tu ćemo reagirati prema predsjednicima sudova da oni postupe sukladno svojim ovlastima, naglasila je.

U Splitu ima 26 tisuća neriješenih slučajeva

Blišković je naglasila kako je splitski zemljišnoknjižni odjel zatrpan predmetima i problem je kada neki predmet ima više plombi. Tada se čeka na rješavanje i do nekoliko godina.

- I prodavatelj i kupci su u tom slučaju nezadovoljni zato što im ne možemo brzo udovoljiti, rekla je.

Gruntovnica u Splitu radi samo 3 dana u tjednu i to od 08.00 do 13.30 sati.

- Gruntovnica funkcionira teško. Ne možete doći do referenta koji vam vodi predmet i ne postoji nikakva komunikacija s istim, istaknula je Blišković.

Simić-Rukavina je naglasila kako je radno vrijeme gruntovnice u nadležnosti predsjednika suda koji sukladno kapacitetima određuje na koji će način zemljišnoknjižni odjel primati stranke.

Rekla je kako je moguće putem javnih bilježnika i odvjetnika podnijeti prijedlog za uknjižbu elektroničkim putem i u tom je slučaju sudska pristojba manja za 50 posto te stoga poziva građane da što veći broj prijedloga podnose tako.

Letica je naglasio kako bi bilo dobro rješenje za rasterećenje nekih sudova da se dio predmeta prebaci na sudove koji imaju manje posla.

- Ministarstvo provodi analizu opterećenosti sudova i pokušavamo neke sudove rasteretiti, rekla je Simić-Rukavina.