Habijan: Vezani izbor sudaca pokušaj je rješenja, a ne politička trgovina

Ministar Damir Habijan u emisiji Hrvatskog radija govori o izboru sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda, odbacuje optužbe o političkoj trgovini. Vezani izbor pokušaj je rješenja dugotrajnog problema nepopunjenih pravosudnih funkcija, tvrdi.

Podsjetimo, predsjednik Vlade Andrej Plenković objavio kako Hrvatska demokratska zajednica želi u povezanom procesu izabrati predsjednika Vrhovnog suda i tri suca Ustavnog suda, što su predsjednik Republike Zoran Milanović i oporba ocijenili političkom trgovinom, pa i rušenjem Ustava. Ministar pravosuđa Damir Habijan takve optužbe odbacuje. 

– Naravno da nije riječ ni o kakvoj političkoj trgovini. To smo već u nekoliko navrata pokušali razložiti. Prije svega, riječ je o jednoj pozitivnoj inicijativi koja je došla od strane stranačkih tijela, rekao je.

Istaknuo je kako se u ovom trenutku govori o upražnjenom mjestu predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, ali i o činjenici da su tri mjesta sudaca Ustavnog suda već dulje vrijeme prazna te da je potrebno da se ta mjesta popune.

Kako se Ustavni suci biraju u zapadnim demokracijama

Govoreći šire o samom procesu izbora sudaca Ustavnog suda, Habijan je naglasio da to nije specifičnost Hrvatske. Tvrdi da je u zapadnoj demokraciji način njihova predlaganja i izbora u temelju je politički proces kojim se primjenjuje načelo proporcionaliteta.

– Takav sustav imate i u Njemačkoj, gdje CDU kao vladajuća i SPD kao oporbena, pregovaraju i predlažu parlamentu izbor sudaca Ustavnog suda. Imate zemlje poput Danske i Norveške gdje vlada samostalno bira ustavne suce, sustave poput Francuske i Austrije gdje to čine vlada i parlament zajedno, ili pak Njemačku i Portugal gdje izbor provodi isključivo parlament, rekao je.

Ključ su osobe koje dolaze na te funkcije

Vraćajući se na optužbe o političkoj trgovini, ministar je ponovno naglasio da je takve tvrdnje potrebno odbaciti te poručio: "Nije riječ ni o kakvoj trgovini, nego o želji da se popune mjesta na najvišem pravosudnom tijelu, Vrhovnom sudu, kao i na Ustavnom sudu, koji je svojevrsni četvrti stup vlasti".

– Siguran sam i želim vjerovati da je to interes i oporbe, da se ta mjesta popune osobama koje trebaju tamo biti. Ono što je ključno jesu osobe koje dolaze na ta mjesta. To moraju biti osobe s integritetom, stručne osobe, koje ispunjavaju sve zakonom propisane uvjete. Te dvije stvari definitivno treba razdvojiti, zaključio je Habijan.

Zašto povezani proces?

Habijan je poručio da bi mjesta predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda već bila popunjena da su raniji postupci provedeni zakonito. Podsjetio je kako je riječ već o trećem javnom pozivu za čelnika Vrhovnog suda te da prethodna procedura nije završila sukladno zakonu, zbog čega je Državno sudbeno vijeće poništilo natječaj i raspisalo novi.

– Kada govorimo o tome zašto smo u ovoj situaciji, treba pogledati kako su se određeni dionici u tom postupku ponašali i koji je njihov doprinos činjenici da danas imamo prazna mjesta na iznimno važnim funkcijama, istaknuo je.

Upravo iz tog razloga, naglasio je, pokrenuta je inicijativa koju naziva pozitivnom.

Funkcioniranje Ustavnog i Vrhovnog suda bez zastoja

Govoreći o mogućim posljedicama nepopunjenih mjesta, Habijan je poručio da ne očekuje institucionalni zastoj.

– Ne želim vjerovati da prijeti deadlock, odnosno zastoj u odlučivanju. Ustavni sud može funkcionirati i s deset sudaca, no sigurno bi bilo dobro da se i preostala tri mjesta popune – rekao je.

Dodao je kako i Vrhovni sud Republike Hrvatske trenutačno radi bez poteškoća.

– U ovom trenutku imamo vršiteljicu dužnosti i Vrhovni sud funkcionira posve normalno. No, kao ministru pravosuđa, važno mi je da se i ta pozicija, kao i mjesta sudaca Ustavnog suda, u potpunosti popune – istaknuo je.

Ponovno je naglasio kako povezni okvir izbora ne treba tumačiti kao političku trgovinu, već kao pokušaj rješenja.

Optužbe oporbe i pitanje dvotrećinske većine

Habijan je ocijenio da se bez dogovora vladajućih i oporbe tri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu neće moći popuniti, no pritom je odbacio tvrdnje da Vlada ili premijer ruše Ustav. Reagirajući na poruke iz SDP-a, rekao je kako takve optužbe smatra neuvjerljivima.

– SDP govori o rušenju Ustava, a šutio je kada se predsjednik Republike 'kandidirao' na prošlim parlamentarnim izborima, što je bilo protivno Ustavu i propisima. Također su šutjeli i kada u prethodnom postupku nisu zatražena zakonom propisana mišljenja. Tada o kršenju Ustava nisu govorili ništa, rekao je Habijan, ocijenivši takav pristup licemjernim.

Dodao je kako je dovoljno čuti izjave pojedinih oporbenih zastupnika da im je krajnji cilj spriječiti da HDZ ima prevagu u Ustavnom sudu, što, prema njegovim riječima, pokazuje da se rasprava svodi na političku percepciju, a ne na stvarno funkcioniranje institucije. U tom je kontekstu podsjetio na praksu dosadašnjeg rada Ustavnog suda.

– U prethodnom sazivu 98 posto odluka doneseno je s omjerom 10 prema 3, što jasno pokazuje da ne postoji stranačka stega i da succi ne djeluju kao produžena ruka bilo koje stranke, rekao je.

Ideološka raznolikost i integritet sudaca

Govoreći o sve češćem etiketiranju kandidata kao lijevih, desnih ili centrističkih, Habijan je istaknuo da se suce treba birati prema stručnosti i profesionalnim postignućima, no pritom je naglasio da ideološka raznolikost nije suprotna načelima ustavne demokracije.

– Suci imaju svoj integritet, ali suci imaju i određeni, rekao bih, ideološki stav i to je nešto što mora reflektirati odnos snaga u Hrvatskom saboru. Ideološki pristup mora na neki način biti zastupljen i u Ustavnom sudu. To je potpuno normalno i nije nešto što je tipično samo za Republiku Hrvatsku, to je načelo proporcionaliteta kakvo imamo i u Njemačkoj, rekao je Habijan.

Naglasio je kako to ne znači političku kontrolu nad sudom kazavši: "Suci nisu i ne smiju biti produžena ruka ni HDZ-a, ni SDP-a, ni bilo koje druge stranke. Upravo dosadašnji postoci i način odlučivanja u Ustavnom sudu to jasno pokazuju".

Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu: