Ministar Habijan predstavio uvođenje kazne doživotnog zatvora

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan na konferenciji za novinare predstavio je uvođenje doživotnog zatvora.

Nedavno je najavio okvir budućih zakonskih izmjena usmjerenih na jačanje sigurnosti građana i učinkovitiji nadzor nad počiniteljima teških kaznenih djela. Izjavio je da bi svrha uvođenja doživotnog zatvora trebala biti odvraćanje od počinjenja najtežih kaznenih djela poput nedavnog ubojstva 19-godišnjaka u Drnišu.

Na konferenciji za novinare ministar Habijan zahvalio je danas radnoj grupi koja je pripremila izmjene brojnih zakona. Istaknuo je da su izmjene i dopune posljedica nemilog događaja u Drniša.

- Kao što sam rekao tada, morali smo napraviti sve da se tako nešto više ne ponovi. Na nama je odgovornost. I ovo ne znači da naš posao s ovime staje, izjavio je Habijan.

Tri smjera djelovanja

Prvi smjer je da uvodimo doživotni zatvor, drugi je zaštitni nadzor nakon izvršenja zatvorske kazne, a treći uvođenje novog instituta s novim posebnim zakonom.

- Pravosudnom dužnosniku je teško predvidjeti ponašanje ili stanje osobe kojoj je odredio kaznu. Iz tog razloga smo se odlučili na redefiniranje sigurnosne mjere koja govori o posebnoj mjeri nadzora nakon izvršenja kazne. Produljeno je i vrijeme nadzora na tri, pet i deset godina, objasnio je Habijan.

Uvođenje novog instituta bit će uređeno posebnim zakonom. Ministar taj korak smatra najbitnijim, jer će se odnositi na one koji su po punom izdržavanju kazne zatvora, a kada više nema pravne osnove da u njemu ostanu, smješteni u posebnu ustanovu i pod posebnim nadzorom jer su prepoznati kao društveno opasni.

Za uvođenje kazne doživotnog zatvora rade se izmjene Kaznenog zakona.

Govoreći o mogućnosti puštanja na uvjetni otpust nakon 25 godina izdržane kazne, rekao je da su u radnoj skupini gledali praksu i drugih država EU-a. Naglasio je da kazneni progon ne zastarijeva, odnosno izvršavanje same sankcije doživotnog zatvora ne zastarijeva.

Nedovoljno zatvorskih kapaciteta

Radna skupina odlučila se za njemački model jer je prošao test Europskog suda za ljudska prava.

Ministar je istaknuo i kako je svjestan da nemaju dovoljno zatvorskih kapaciteta. To nije popularno reći, ali je činjenica, rekao je i dodao da se taj problem počeo rješavati. Podsjetio je da je u kaznionicama, zatvorima i odgojnim ustanovama 4.000 mjesta, a slobode je lišeno oko 4.900 ili 5.000.

Hrstić: Vještačenje dva neovisna izvora

Ministrica zdravstva Irena Hrstić govorila je o novom institutu, smještaju osobe u posebnu ustanovu i pod posebnim nadzorom jer je prepoznata kao društveno opasna.

Potreba za smještajem treba biti utvrđena vještačenjem, dva neovisna vještačenja, rekla je i dodala da se ne radi o vještačenju jedne osobe već skupine stručnjaka koji su educirani da to naprave.