Habijan: Broj neriješenih predmeta smanjio se za 11 posto

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je u petak da se broj neriješenih predmeta na sudovima smanjio za 11 posto te ih je trenutačno između 450.000 i 460.000, a govoreći o Ustavnom sudu, poručio je da je procedura jasna te neće biti problema. 

Izvješće o stanju sudbene vlasti predsjednika Vrhovnog suda za 2022. godinu, koje će sljedeći tjedan biti na sjednici Hrvatskog sabora, u usporedbi s 2021. pokazuje da se za 11 posto smanjio broj neriješenih predmeta, a to je dobar pokazatelj, izjavio je Habijan na završnoj konferenciji u povodu zatvaranja programa "Pravosuđe i unutarnji poslovi".

Rekao je da su za vrijeme korone i otežanih uvjeta rada sudova očekivali veći priljev predmeta, no da značajnog porasta nije bilo. Trenutačno je oko 450.000 do 460.000 tisuća neriješenih predmeta, a smanjuje se i broj dana trajanja postupaka.

Osvrnuo se na nedavni sastanak s novim glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem, rekavši da je područje razgovora bilo jako široko.

Turudić je iskazao potrebu zapošljavanja novih ljudi, pa će on, rekao je, nastaviti s praksom davanja suglasnosti na nova zapošljavanja u pravosuđu. S obzirom na to da ističe mandat deset ustavnih sudaca, Habijan je rekao kako je procedura vrlo jasna te neće biti nikakvih problema.

- Imamo vremena, sve će biti riješeno, Ustavni sud funkcionira. Treba naglasiti da Ustavni sud nije sud u pravom smislu riječi - to je četvrti stup vlasti i nije pravosudno tijelo u smislu sudova, to se ponekad voli miješati, rekao je.

Govoreći o programu "Pravosuđe i unutarnji poslovi", Habijan je rekao kako je pridonio poboljšanju infrastrukture u pravosuđu, digitalizaciji i jačanju ljudskih potencijala.

U sklopu projekta napravljena je, među ostalim, rekonstrukcija zgrade Općinskog suda u Splitu, promovirana e-usluga, revidirana metodologija evaluacije rada sudaca, unaprjeđen je sustav sudskog mirenja.

- Nova metoda elektroničnog nadzora, koja je uvedena u hrvatski pravni sustav itekako je bitna, pogotovo u vidu stanja brojnosti zatvorenika u zatvorskom sustavu,. Ona je kao neka alternativna metoda kada govorimo o kaznenim sankcijama, odnosno uvjetnom otpustu i korištenju elektroničnog nadzora, istaknuo je Habijan.

Ukupna vrijednost Programa iznosila je 17,10 milijuna eura, od čega je 85 posto financirano putem Norveškog financijskog mehanizma, a 15 posto putem nacionalnog sufinanciranja.

Zamjenik veleposlanika Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Helge Klouman Marstrander naglasio je važnost dostupnosti i učinkovitosti sudova i presuda, za što su potrebni učinkoviti prostori te pravo znanje i vještine.

- Ponosim se činjenicom da je norveški program dodjele bespovratnih sredstava u Hrvatskoj pridonio jednom i drugom, rekao je.