Promjene izbornog zakona uoči novog izbornog ciklusa iduće godine u Hrvatskoj, a koji, između ostalog, predviđa i prekrajanje izbornih jedinica, jedno je od pitanja oko kojih žestoko ratuju HDZ i oporba. Oporba točnije 10 klubova saborskih stranaka smatra kako je došlo vrijeme da se nakon 30 godina konsenzusom donose ovako važni zakoni. S druge stane HDZ-u i premijeru Plenkoviću ne pada na pamet takvo što, HDZ je formirao svoju radnu skupinu koja će nove izborne promjene predložiti Vladi i predstaviti javnosti.
Damir Habijan, saborski zastupnik HDZ-a, za HRT rekao je da je potpuno normalno da svaka stranka unutar sebe formira određene radne skupine te da ne vidi razlog zašto se to osporava i zašto HDZ ne bi mogao imati svoju stranačku radnu skupinu.
- U konačnici Ministarstvo pravosuđa i uprave predlaže predmetni prijedlog zakona i upućuje ga u javno savjetovanje. Kada ste već spomenuli ove kritike od strane oporbe, mi od 30. travnja 2021. godine pa do travnja ove godine imamo upućeno od strane oporbe 9 zakonskih prijedloga koji se tiču izmjena izbornog zakonodavstva, 4 od Mosta, 2 od SDP-a i 3 od kolegice Selak Raspudić, kazao je Habijan.
- Znate li koliko je od strane predlagatelja bilo pitano da se žele priključiti u izradi tih zakona, odgovor je 'Niti jednom'. Ponovno vidimo to jedno licemjerje, dvostruka mjerila od stane oporbe, dodao je.
Glasovac: HDZ je pristupio ovom pitanju kao da je ovo uskostranačko pitanje vladajućih
Sabina Glasovac, saborska zastupnica SDP-a, istaknula je da je pitanje izbornog zakona, Ustavno pitanje i biračko pravo temeljno pravo, te da imamo različita prava, ali ovo pravo je iznad prava.
- Izbornim zakonom reguliramo pravila koja bi trebala biti pravična, poštena i trebala bi biti temelj stranačkog demokratskog sustava gdje vlast proizlazi iz naroda, a narod bira vlast na izborima. Način na koji je HDZ pristupio ovom pitanju je kao da je ovo uskostranačko pitanje vladajućih i tu je ključni problem, rekla je Glasovac.
- 1999 godine kada je rađen ovaj postojeći zakon HDZ je također bio na vlasti, ali nije ovo promatrao kao uskostranačko pitanje u onom dijelu uključivanja stručne i opće javnosti u kreiranje izbornih pravila. Mi ne vidimo niti jedan razlog da mi u demokratskim procesima javnog savjetovanja idemo korak natrag umjesto da te demokratske procedure donošenja pojedinih zakona unaprjeđujemo, dodala je.
Pogledajte cijeli razgovor:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!