08:22 / 20.03.2019.

Autor: HRT

Haller: U Rijeci je 85% žena za medikamentozni prekid trudnoće

-

-

Foto: - / -

Pilule za medikamentozni prekid trudnoće nisu širokoprimjenjive u Hrvatskoj. Koriste se samo u KBC-u Rijeka i u bolnici u Puli.
Na hrvatskom tržištu su od 15. siječnja još jedne pilule za farmakološki prekid trudnoće, koje je odobrila Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) - Mifegyne 200. Prije toga žene u Hrvatskoj mogle su koristiti Mispregnol. No te pilule nisu širokoprimjenjive u Hrvatskoj. Koriste se samo u KBC-u Rijeka i u bolnici u Puli.

- Mifegyne 200 - drugi lijek za farmakološki prekid trudnoće 

Prof. dr. sc. Herman Haller, predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka, rekao je u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" da žene mogu zatražiti primjenu pilule kada žele prekid trudnoće. U KBC-u Rijeka to se radi od 2015. godine. Iako je taj lijek godinama bio registriran u europskim državama,  u Hrvatskoj on nije bio dostupan pa je bio potreban interventni uvoz, kazao je Haller. - Tablete imaju svoje prednosti i nedostatke. Ako uspoređujemo ovu metodu s kirurškom, onda se može reći da je prednost kirurške da trenutačno rješava problem. Metoda s lijekovima je nešto dulja. Traje nekoliko dana. Žena se s time mora nositi i emocionalno, a osjeća i bolove. Najveća prednost tableta je neinvazivnost i način obavljanja jednog oblika pobačaja koji je nalik spontanom pobačaju. Nažalost perforacije kod kirurških pobačaja su realnost i tko god to radio i gdje god se to radilo - toga će uvijek biti. Sama medikamentozna metoda prekida trudnoće, bez obzira je li se radilo o neželjenoj ili o patološkoj trudnoći, oslobađa nas te komplikacije koja u konačnici može završiti i s odstranjenjem maternice, rekao je doktor Haller.

Dodao je da se u njegovoj klinici 85% žena opredjeljuje za medikamentozni prekid trudnoće.

Na pitanje zašto se u Rijeci i Puli mogu primjenjivati medikamentozni prekidi trudnoće, a ne i drugdje, npr. u Zagrebu, Haller je rekao da je to vrlo teško odgovoriti.

- Administrativni put nabave samih lijekova dosad je bio složeniji, pa idemo reći da je to možda jedan od razloga zašto se to nije uvelo. No "legalizacijom" samih lijekova na tržištu u RH, više nema razloga za takvu situaciju. Očekujem da će se brzo omogućiti primjena tih medikamenata u svim hrvatskim bolnicama, kaže Haller.

Sanja Cesar, voditeljica programa Spol, rod i seksualna prava (CESI), kazala je da je dostupnost mogućnosti prekida trudnoće vrlo ograničena, čak i u većim gradovima kao što je Zagreb. Ne postoji mogućnost izbora koju imaju žene u EU-u i drugim državama, a to je da biraju između kirurškog i medikamentoznog pobačaja. Znamo da oko 60% liječnika iz svojih vjerskih i moralnih uvjerenja odbija pružiti medicinsku uslugu pobačaja. Moguće je da će se uvođenjem medikamentoznog pobačaja do neke mjere to promijeniti, dodaje.

Naglasila je da od novog zakona o pobačaju očekuje znatnije poštovanje ženskih prava, pravo na privatnost, da će joj se u svakom trenutku omogućiti informirani izbor te da će medikamentozni pobačaj biti dostupan u svim bolnicama.

- No ono što i Svjetska zdravstvena organizacija kaže nema prepreka da on ne bude dostupan i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle u ordinacijama. a u nekim državama je dozvoljeno da žene drugu pilulu uzmu kod kuće, kaže Cesar.

Odgovarajući na pitanje misli li da bi ovakva metoda trebala biti dostupna u ginekološkim ambulantama u primarnoj zdravstvenoj zaštitit, Haller je rekao da trenutačno sustav nije u potpunosti spreman na takav korak. Takva iskustva postoje npr. u Engleskoj koja je u svojim smjernicama stavila mogućnost pobačaja kod kuće. Prva pilula uzima se u zdravstvenoj ustanovi, a drugi dio se obavlja u intimnom okruženju kuće.

Mislim da u ovom trenutku prvo trebamo razgovarati o zakonskoj osnovi jer je na snazi zakon iz 1978. godine. U tom zakonu stoji da se prekid trudnoće može učiniti isključivo u zdravstvenoj ustanovi. Naglasio je i da pilule nisu dostupne u običnim ljekarnama, već samo bolničkim ljekarnama i ustanovama. One se isključivo mogu davati i koristiti preko bolnica, istaknuo je.

Sesar je kazala da postoji šest bolnica u Hrvatskoj u kojima nema nijednog ginekologa koji obavlja pobačaje.

- Neke od njih imaju vanjske suradnike koji to rade, a to znači da se formiraju velike liste čekanja. Tako su žene prisiljene čekati, a onda nekima od njih prođe rok za pobačaj. Veliki broj liječnika je u prizivu savjesti jer odbija raditi posao koji nije cijenjen, pružati zahvat koji je stigmatiziran u ovom društvu. Istaknula je i da se ne poštuje zakon na primjeru žena koje su žrtve silovanja, a koje po zakonu imaju pravo na pobačaj i nakon 10 tjedana.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!