HAZU pozvao NCVVO da odustane od promjene eseja na državnoj maturi

Razred za književnost HAZU-a ocijenio je u srijedu da bi uvođenje mogućnosti izbora između književnog eseja i eseja na temu iz svakodnevice na državnoj maturi oslabilo položaj književnosti u obrazovanju te pozvao Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja da odustane od prijedloga.

U priopćenju upozoravaju da bi takav model ozbiljno umanjio vrijednost hrvatskoga jezika, književnosti i nacionalne kulturne baštine u obrazovnom sustavu.

- Hrvatska književnost nije tek skup djela koje učenici trebaju pročitati i zapamtiti. Ona je svjedočanstvo našega povijesnog trajanja, jezika, identiteta, duhovnosti i kulturne samosvijesti, istaknuli su te upozorili da bi zanemarivanje njezine važnosti u obrazovanju oslabilo vezu novih naraštaja s kulturnim nasljeđem.

Drže da esej iz književnosti nije samo ispitna obveza, nego prilika da učenik pokaže kako razumije književno djelo, kako promišlja o njegovim porukama, argumentira vlastite stavove te se pismeno izražava na materinskom jeziku.

- Pisanje eseja razvija sposobnost samostalnoga mišljenja, čitanja s razumijevanjem, povezivanja ideja i oblikovanja vlastitoga stajališta. To su trajne životne sposobnosti koje nadilaze predloženi esej iz svakodnevice. Učenici, uz suradnju sa svojim nastavnicima, ne bi trebali biti pošteđeni napora što ga zahtijeva kanonska književnost, jer ih upravo taj napor stavlja u poziciju subjekta vlastite formacije, navode.

- Bez razvijanja sposobnosti kritičkoga mišljenja teško će mladi ljudi shvatiti što se događa oko njih i s njima. Svjesni smo procesa banalizacije kulturnih i društvenih pitanja u javnosti, no smatramo da se tom procesu obrazovni sustav ne smije prilagođavati, nego mu se mora suprotstaviti, dodali su. 

Razred za književnost HAZU-a pozvao je NCVVO da ponovno razmotri prijedlog, istaknuvši da se nedostaci postojećega kurikuluma trebaju rješavati na način koji ne dovodi u pitanje intelektualni razvoj mladih.

Svaka promjena načina vrednovanja, zaključuju, trebala bi se provesti isključivo uz široku stručnu raspravu, jasne obrazovne ciljeve i puno uvažavanje mišljenja nastavnika hrvatskoga jezika, književnih stručnjaka, sveučilišnih profesora i kulturnih institucija.