Volonteri koji spašavaju živote: Kako funkcionira HGSS?

Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja svakodnevno su na raspolaganju u planinama, na nepristupačnim terenima te tijekom poplava, potresa i nestanaka, spremni pomoći onima kojima je najpotrebnije. O njihovu radu, izazovima i stalnoj pripravnosti govorio je dopročelnik HGSS-a Grgo Puljas.

"Kad zatreba, HGSS je tu - bez obzira na uvjete, lokaciju ili doba dana. Na nas uvijek možete računati" - ono je što piše na mrežnim stranicama HGSS-a i uistinu je tako.

Grgo ističe da se broj intervencija iz godine u godinu razlikuje među pojedinim područjima - dok je na nekima nešto veći, na drugima je manji, a već sljedeće godine situacija se često promijeni. Unatoč tim oscilacijama, godišnje se na području Republike Hrvatske provede između 600 i 900 akcija traganja i spašavanja.

- Ni ova godina ne odstupa ništa od tog prosjeka. Na splitskom području smo imali malo do sada mirniji dio godine, što ne znači da već danas neće krenuti akcije spašavanja u nekom većem broju. Dok su kolege na području Gorskog kotara, Primorsko-goranske županije, Karlovačke, imali puno više intervencija. Ove godine smo imali puno intervencija na vodama i na rijekama, tako da svakog dana praktički imamo po neku intervenciju, rekao je.

Priroda puna ljudi - i sve više intervencija

Takve brojke mogu se smatrati značajnim, ali navodi da ipak, ako se uzme u obzir koliko se ljudi kreće izvan urbanih sredina - u prirodi, na izletištima, u nacionalnim parkovima i parkovima prirode - te s obzirom na bogatstvo takvih područja u Republici Hrvatskoj, taj broj se može staviti u širi kontekst i promatrati kao očekivan s obzirom na razinu aktivnosti u tim prostorima.

- Kao dopročelnik i kao član GSS-a, još uvijek sam i zadovoljan koliko se toga malo događa, obzirom koji broj ljudi se kreće po prirodi. Jednostavno, zakon velikih brojeva mora donijeti ove brojke koje jesu, izjavio je.

Kaže da se uočava promjena u vrstama outdoor aktivnosti koje su popularne. Nekad su Gorsku službu spašavanja najčešće trebali planinari i alpinisti, posebno u vrijeme njezina osnutka 1950. godine. Danas oni više nisu glavna skupina ljudi kojima GSS najčešće pomaže, uključujući i penjače i speleologe.

- To su sve više brdski biciklizam i ljudi koji idu na hiking, vrlo često u sezonama, branje šparoga. To su postali najekstremniji sportovi - sakupljanje plodova u prirodi, gljiva, puževa i slično. Tu je uistinu veliki broj i izgubljenih, i ljudi koji se ozlijede pri takvim aktivnostima. Tako da, uistinu imamo šarolik broj aktivnosti koje prethode događaju neke nezgode ili nesreće u prirodi ili planini, objasnio je.

Sustav koji počiva na volonterima i odgovornosti

Pripadnici HGSS-a su, kaže Puljas, svi oni ljudi dobre volje koji imaju empatiju za pomoći drugome.

- GSS nudi priliku svakoj osobi koja ima afiniteta za pomoći drugome. Mi svoje pripadnike na neki način primamo iz redova planinarskog saveza. Ili su to već iskusni planinari: visokogorci, speleolozi, alpinisti, sportski penjači, planinarski skijaši i slično. Takvi nas ljudi s takvim znanjima i iskustvom zanimaju, jer ih ne moramo učiti od početka da se kreću upravo tim prostorima, da budu suvereni u tom mediju, već ih školujemo da mogu s tim svojim znanjem i iskustvom naučiti tehnike spašavanja, i da budu učinkoviti onoliko koliko je nama to potrebno, a to je uistinu da to bude sama špica onog profesionalizma. Da su profesionalni spašavatelji, jer mi takve nemamo.

Svi gorski spašavatelji su volonteri.

- Mi svoje slobodno vrijeme u akcijama traganja-spašavanja, u preventivi radimo volonterski. Doduše, imamo jedan profesionalni pogon koji pomaže da bi cijeli sustav funkcionirao, ali to nisu spašavatelji, nisu plaćeni da bi spašavali ljude, nego da bi radili neke druge svakodnevne poslove, da bi kad se dogodi akcija spašavanja, ona bila izvedena onako kako treba, da bi sve bilo ispravno, pripremno, da su ljudi obučeni i da bi to u sustavu funkcioniralo. Služba je ovo u kojoj se svaki pripadnik uistinu mora dati, uskladiti svoje privatne afinitete s ovim volonterskim potrebama, naveo je.

HGSS kao životni poziv

Puljas zapravo dolazi iz speleološkog svijeta, gdje se oko šest godina intenzivno bavio istraživanjem podzemlja. Kroz taj angažman prirodno je došao u kontakt s ljudima iz Gorske službe spašavanja, s kojima se tada susretao kao suradnik, a danas je već više od dva desetljeća njen član. Objasnio je da je GSS i dalje blisko povezan s planinarskim i srodnim edukacijama - sudjeluje u planinarskim, speleološkim i alpinističkim školama, gdje se ta zajednica međusobno isprepliće. Kroz takve aktivnosti prate se ljudi, njihov rad, napredak i različiti pothvati poput ekspedicija, spuštanja u jame i sličnih zahtjevnih pothvata. Na taj način se uočavaju pojedinci koji, nakon nekoliko godina iskustva i angažmana, mogu biti spremni svoje vrijeme i znanje staviti na raspolaganje Gorskoj službi spašavanja.

- Tako sam i ja počeo 2004. ulaskom u stanicu Split. Svaki član GSS-a ulazi u HGSS kroz jednu od stanica na području na kojem on živi i tamo i djeluje. HGSS je teritorijalno ustrojena, ima 25 stanica na cijelom teritoriju, od Vinkovaca do Dubrovnika. Tako da svi članovi su pripadnici neke od tih stanica. Školovanje ljudi je praktički cijelo životno jer to mora biti tako, jer bavimo se nečim vrlo važnim i nečim što ne dopušta greške, kako ne bi stradali sami spašavatelji kada stavljaju jedni drugima život u ruke, izjavio je.

Kaže da moraju biti vrhunski osposobljeni i spremni za djelovanje u svim situacijama, uključujući i one u kojima su prisutni iscrpljenost i strah.

- Često je to strah za onog drugog koji vam visi na užetu nego za samog sebe, rekao je.

Dodaje da u takvim okolnostima nema mjesta pretvaranju ili glumi - ljudi pokažu ono što zaista jesu. Upravo zato mnogi sami shvate da nemaju potrebne kapacitete za takav angažman te se postupno sami povuku, što ujedno djeluje kao prirodna selekcija unutar GSS-a.

- Oni koji ostanu, ostaju praktički cijeli život. Evo, na to smo ponosni. Osobno, mi je drago svaki ponedjeljak kad mi imamo sastanak GSS-a da vidim tu ljude koje znam otkad sam ušao, a ima ljudi koji imaju preko 70 godina života i još uvijek dolaze, prate, zanima ih što se događa. I na neki način, ako mogu savjetom, iskustvom ili nekakvim drugim radom unutar GSS-a, još uvijek imaju volje pomoći i osjećaju se korisno, rekao je Puljas.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: