Djelatnici hitne traže beneficirani staž; Hrstić im odgovorila

Djelatnici hitne službe prosvjedovali su danas u Zagrebu tražeći povrat beneficiranog staža, zakon o hitnoj medicinskoj službi i ostavku ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grbe Bujević te poručili da "nema odustajanja" i da su spremni ići i do Bruxellesa.

Predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine Danijel Šota oštro je prozvao Hrvatski zavod za javno zdravstvo jer je odbio sindikalni elaborat i time onemogućio izmjene zakona kojima bi se djelatnicima hitne vratilo pravo na beneficirani radni staž, koje im je oduzeto 1998.

- Sramotno je da nas je odbila ona služba koja to nije trebala. To je Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je elaborat uništio. To je sramotno od medicinske službe, od naših ljudi. Taj isti zavod za javno zdravstvo nije to radio drugim službama - policiji, vatrogascima, stjuardesama, samo nama, istaknuo je Šota na jednosatnom prosvjedu ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), koji se održavao dok je u zgradi NSK trajala sjednica Vlade.

Kritike je uputio i ravnateljici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grbi Bujević, za koju je rekao da "nije učinila ništa za radnike hitne medicine" te je, praćen zvižducima odobravanja, zatražio njezinu ostavku.

Zahvalio je sindikatima, policiji, vatrogascima, bajkerima, umjetnicima i građanima na podršci te naglasio da su djelatnici hitne već 27 godina u borbi za beneficirani staž.

Uz sindikat hitne medicine, prosvjed su organizirali i Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i udruga Hitna uživo 194, čiji su predstavnici također govorili pred prosvjednicima.

Alić: Hitna pomoć je jedina žurna služba koja nema beneficirani radni staž

Dopredsjednica Sindikata Zajedno Sanda Alić istaknula je da je hitna pomoć jedina žurna služba u Hrvatskoj koja nema beneficirani radni staž, premda su upravo oni 'na prvoj crti' spašavanja života. Upozorila je da su se već pisali elaborati i osnivale radne skupine, no da to nije donijelo rezultate, te je uputila zahtjev Vladi i premijeru da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve.

- Neki dan ste ekspresno donijeli zakon o radnicima iz trećih zemalja kako bi ih uvrstili u zdravstveni sustav za njih nisu trebali ellaborati ni radne skupine, rekla je.

Svoje iskustvo iznio je i Martin Komes iz Samobora, naglašavajući težinu posla, svakodnevni fizički i psihički napor te nedostatak priznanja i podrške sustava. Dodao je da je posao 'hitnjaka' ne samo opasan i iscrpljujući, nego i emocionalno razoran jer se slike i iskustva s intervencija nose kući.

- Dok vi spavate, mi radimo, dok vi sjedite u toplim uredima, mi trčimo, mi reanimiramo, mi nosimo ljude po stubištima po mraku, po ledu, po snijegu. Mi ne nosimo samo nosila, nosimo i slike i mirise i zvukove i lica onih ljudi koje smo pokušli spasiti, rekao je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović najavio je da će se na Gospodarsko-socijalnom vijeću, koje se održava za dva tjedna, otvoriti dijalog o zahtjevima zaposlenih u hitnoj, istaknuvši da oni nisu neutemeljeni nego zasluženi.

Tomislav Petrušić iz udruge Hitna 194 naglasio je da je Maja Grba Bujević "sahranila" nekoliko ministara zdravstva, nabrojavši imena bivših ministara koji su, kako je rekao, 'pali' dok je ona ostajala na čelu Zavoda za hitnu medicinu. Dodao je da Maja stoji jako, jako pa se dotaknuo i ministrice zdravstva rekavši da u njezinoj ladici već godinu dana stoji gotov zakon za koji su predstavnici hitne medicinske službe, kao članovi radne skupine, o svom trošku dvije godine dolazili u Zagreb da bi ga napisali.

- Znači, taj zakon stoji u ladici već godinu dana, nitko ništa ne dira. A čime se oni bave? Mikroskopima!, rekao je Petrušić.

Na prosvjedu se govorilo i o dugogodišnjim obećanjima koja nisu ispunjena, da se sustavno ignorira težina posla i potreba za dodatnim pravima.

Vladimir Markuš iz Sindikata Zajedno podsjetio je da su vozači saniteta do 1998. imali beneficirani staž, a da im je to pravo ukinuto bez obrazloženja, dok se danas uvjetuje izradom opsežnih elaborata i odlukama povjerenstava čiji članovi nemaju radnog iskustva u hitnoj medicini.

Djelatnici hitne medicine s jednosatnog su prosvjeda poručili da neće odustati od zahtjeva dok im se ne osigura beneficirani radni staž i dostojanstveni uvjeti rada, uz najavu daljnjih akcija ako Vlada ne uvaži njihove zahtjeve.

- Mi sa 65 godina ne možemo raditi adekvatno i sigurno i pomagat drugim ljudima, pomoć ćemo i mi trebati, rekao je Silvio Šarec, bacc. med. tech./Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Šota je tako najavio da "nema odustajanja" i da pripremaju autobus kojim će ići u Bruxelles.

S djelatnicima Hitne pomoći i Martinom Komesom iz Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske razgovarala je novinarka HRT-a Ruža Ištuk.

Zavod za hitnu medicinu: Rješenja treba tražiti kroz zakonsku proceduru

Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) reagirao je na prosvjed, poručivši da se trajna rješenja postižu jedino kroz zakonske procedure, stručne analize i suradnju svih dionika u sustavu.

Na zahtjev 'hitnjaka' za beneficiranim radnim stažem, HZHM odgovara da je to pitanje regulirano Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem te da postupak uključuje izradu stručnih elaborata, pribavljanje mišljenja nadležnih tijela te donošenje odluka u skladu sa zakonom.

Zavod u tim procesima, naglašavaju, može pružiti podatke i podršku, ali ne donosi odluke o pravu na beneficirani staž niti o statusu pojedinih skupina zaposlenika.

Uz beneficirani radni staž, prosvjednici su tražili i donošenje zakona o hitnoj medicinskoj službi te ostavku ravnateljice HZHM-a Maje Grbe Bujević.

U HZHM-u na to pozivaju sindikate, poslodavce i nadležna ministarstva da rješenja traže kroz dijalog i poštivanje zakonskih procedura, jer se samo tako mogu osigurati pravedna i održiva rješenja koja će unaprijediti radne uvjete djelatnika i povećati sigurnost pacijenata.

Zavod navodi i kako već godinama ulaže napore u jačanje hitne medicine kroz edukaciju i trajno stručno usavršavanje zaposlenika od napredne reanimacije i zbrinjavanja trauma do postupanja u masovnim nesrećama i kriznim situacijama.

U suradnji s Ministarstvom zdravstva razvijeni su nacionalni standardi rada i sustavi praćenja kvalitete, a posebna se pozornost posvećuje jednakom pristupu pacijentima u svim dijelovima zemlje.

Osim toga, Zavod ističe ulaganja u modernizaciju vozila i opreme, poboljšanje informatičke povezanosti i komunikacije te uvođenje zaštitne opreme i psihološke podrške za zaposlenike. Cilj je tih aktivnosti, naglašavaju, osigurati što bolje uvjete za obavljanje ovog izuzetno odgovornog i zahtjevnog posla.

Hrstić odgovorila 'hitnjacima': Struka smatra da nema uvjeta za beneficirani staž

Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je u četvrtak nakon prosvjeda djelatnika hitne službe koji traže beneficirani radni staž, kako je ocjena struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, ali smatra da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada.

Ministrica je nakon sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ispred koje je održan prosvjed, rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, a na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.

- U tom elaboratu, koji je struka radila - nije radila ministrica i nije bilo pitanje subjektivnosti - jasno je dokazano da je nesporno da je rad u djelatnosti hitne medicine zahtjevan, kako izvanbolničke tako i bolničke hitne, ali da prema stručnim propozicijama elemenata za beneficirani radni staž za tu djelatnost nema", pojasnila je Irena Hrstić.

Ministarstvo rada odbilo elaborat

U Ministarstvu rada doznaje se da su odbili elaborat Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara da se radna mjesta u izvanbolničkoj hitnoj medicini priznaju kao ona na kojima se staž računa s povećanim trajanjem. Elaborat je bio izrađen za tri radna mjesta - za srednju medicinsku sestru, sestru prvostupnicu i sestru u prijavno-dojavnoj jedinici.

Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, analiza HZJZ-a nije pokazala da medicinske sestre i tehničari u hitnoj imaju veći rizik od profesionalnih bolesti, ozljeda na radu ili prijevremenog umirovljenja u odnosu na ostale zdravstvene radnike.

Zbog toga je Ministarstvo rada ocijenilo da nema zakonske osnove za pokretanjem izmjena Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Umjesto toga, predloženo je uvođenje mjera po uzoru na europsku praksu, koje bi trebale osigurati dodatnu potporu zaposlenima u hitnoj medicini i olakšati im ostanak u sustavu do redovne mirovine.

HUBOL podržao prosvjed zaposlenih u hitnoj medicini

Hrvatska udruga bolničkih liječnika podržala je prosvjed i zahtjeve zaposlenih u hitnoj medicini, ocijenivši ih opravdanima i nužnima za sustavne promjene.

U HUBOL-u ističu da hitna pomoć predstavlja temelj zdravstvene skrbi jer djelatnici prvi stižu na mjesto nesreće i spašavaju živote u najkritičnijim trenucima. Već godinama upozoravaju na teške uvjete rada, manjak kadra i činjenicu da im nije priznat beneficirani radni staž.

Udruga poziva Vladu i nadležne institucije na hitan dijalog s predstavnicima hitne medicine jer sustav pati od kroničnog manjka educiranih liječnika i medicinskih sestara, preopterećenosti timova i slabog interesa za rad u toj službi. Smatraju da bi uvođenje beneficiranog staža bio važan korak prema privlačenju i zadržavanju stručnjaka te prema sveobuhvatnoj reformi hitne medicine.

Djelatnici hitne medicinske pomoći prije tri godine već su prosvjedovali na Markovu trgu u Zagrebu tražeći donošenje jedinstvenog zakona o hitnoj pomoći koji bi im omogućio skraćeni radni vijek i odlazak u mirovinu s 55 godina.