HLS traži jednaku cijenu rada liječnika tijekom godine, ne isključuje tužbe

Hrvatski liječnički sindikat (HLS) traži promjenu načina određivanja cijene sata rada i uređenje radnog vremena liječnika, upozoravajući na nedosljednosti i neusklađenost propisa, a ne postigne li dogovor s nadležnim ministarstvima, najavljuje sudske postupke i obraćanje Europskoj komisiji.

U Ministarstvu zdravstva, međutim, ne vide problem u sadašnjem obračunu jer se, kažu, primjenjuje u skladu sa Zakonom o plaćama, jednako kao i u drugim javnim službama.

Vrijednost sata računa se tako da se osnovna plaća, uvećana za dodatak za radni staž, podijeli s mjesečnim fondom radnih sati. HLS upozorava da upravo tu nastaje problem: mjesečni fond ovisi o broju radnih dana i blagdanima pa se od mjeseca do mjeseca mijenja i vrijednost sata.

To posebno pogađa liječnike s mnogo prekovremenih sati. Srpanj i kolovoz ove godine imaju fond od 184 sata pa prekovremeni sat vrijedi manje nego u nekim drugim mjesecima. HLS tvrdi da zbog toga liječnik s mnogo prekovremenih može primiti 300 do 400 eura manje nego u mjesecu poput veljače.

- Najviše su zakinuti oni koji svojim prekovremenim radom doslovno osiguravaju funkcioniranje zdravstvenog sustava, ističe predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić.

Sindikat smatra da se time otvara i pitanje primjene Zakona o plaćama, koji propisuje jednaku plaću za jednak rad, jer istom liječniku vrijednost sata nije jednaka tijekom cijele godine.

Mjesečni fond određuje cijenu sata, tjedno radno vrijeme ograničava rad

HLS upozorava da pritom treba razlikovati mjesečni fond sati, koji služi za izračun plaće, od tjednog radnog vremena. Europska pravila radno vrijeme ograničavaju na tjednoj razini i propisuju obvezni odmor. Prema njima, prosječno radno vrijeme, uključujući prekovremeni rad, ne smije biti dulje od 48 sati tjedno.

HLS tvrdi da se u hrvatskom zdravstvu rad liječnika još uvijek promatra kroz mjesečni fond pa liječnici zbog dežurstava pojedinih tjedana rade i 60 ili 70 sati, a idućih manje, zbog čega se velika tjedna odstupanja unutar mjesečnog fonda ne vide. Sindikat smatra da takva praksa otvara pitanje poštovanja europskih pravila o radnom vremenu i odmoru.

Čulinović Čaić upozorava da je Ministarstvo ravnateljima, radi smanjenja prekovremenih sati i ušteda, preporučilo da smanje broj dežurstava i uvedu pripravnost, iako se liječnike tijekom jedne pripravnosti nerijetko poziva više puta, pa i zbog stanja koja nisu hitna.

HLS se poziva i na praksu Suda EU-a prema kojoj se pripravnost izvan radnog mjesta u određenim okolnostima može smatrati radnim vremenom ako učestalost poziva i obveza brzog odaziva radniku znatno ograničavaju slobodno raspolaganje vremenom.

Pregovori o novom Granskom kolektivnom ugovoru trenutačno su na ljetnoj stanci, a trebali bi se nastaviti u rujnu.

HLS kaže da gotovo dvije godine traži rješavanje tih pitanja, a od početka pregovora o novom granskom kolektivnom ugovoru u prosincu prošle godine redovito otvara pitanje cijene sata.

Traži da isti sat rada ima jednaku vrijednost tijekom cijele godine, primjenu europskih pravila o radnom vremenu i odmoru te usklađivanje obračuna pripravnosti sa Zakonom o plaćama.

Ne postigne li se dogovor, Sindikat najavljuje sudske postupke i mogućnost obraćanja Europskoj komisiji zbog, kako tvrdi, neusklađenosti hrvatskog sustava s pravom EU-a.