Otvoreno: Hoće li javne službe u štrajk i je li on zakonski utemeljen

Hoće li javne službe u štrajk? Je li on zakonski utemeljen? Slijedi li paraliza škola, bolnica, kulturnih ustanova i sustava socijalne skrbi? Prati li rast primanja troškove života? Koliko rastu plaće u javnom, a koliko u privatnom sektoru? To je tema večerašnjeg Otvorenog.

Podsjetimo, Sindikati javnih službi odbili su Vladinu ponudu o rastu osnovice plaća iduće godine od pet posto i traže osampostotni rast. Ujedno, traže isplatu naknade za topli obrok od 50 eura. Sindikati državnih službi pristali su na ponudu Banskih dvora.

Jagić: Pristanak Vladi ne smatramo porazom

- Nismo na vladin prijedlog pristali baš iz prve. Pregovori su ponekad i mukotrpni ali se vode na dobrobit članova. Pristali smo jer to ne smatramo porazom, nego temeljem za daljnja poboljšanja u svim državnim tijelima, izjavio je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.

Kazao je kako su dobili povećanje osnovice za tri posto u ožujku 2025, zatim dodatak od 2 posto u listopadu, jubilarnu nagradu od 300 eura, otpremnine za mirovinu na sadašnja dva puta osnovice. Velikim uspjehom smatraju povećanje noćnog rada sa 40 na 50 posto od prvog mjeseca 2025. Topli obrok, dodao je - sada nisu bili predmet pregovora, ali oni će se na proljeće nastaviti kako bi se materijalna prava povećala.  

'Učitelj koji nije unaprijeđen još uvijek nema 1.500 eura'

Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod kazao je da nakon 'odbijenice' Vladi slijedi - ili peti krug pregovora za koji kažu da ga neće biti - ili postupak mirenja. Ponovio je kako sindikati javnih službi nisu pristali jer im je ponuda bila preniska.

- Nisu sve javne službe jednako prošle raspodjeli koeficijenata, i to je povezano. A nezadovoljstvo je veće kod onih koji su lošije prošli. A radnici u obrazovanju su najlošije prošli. Mi smo tražili povećanje osnovice 10 posto, a sad je naš zahtjev na razini godine 6,4 posto. Vlada je ponudila uvredljivih 1,3 posto na razini godine, a sad s povećanjem je to 2,6 posto, kazao je Stipić.

Podrška štrajku na HRT-u

Iz iskustva, kaže - svaki spor javnih službi i Vlade, uvijek je završio uključivanjem premijera. Kazao je kako je premjer digao ljestvicu kolektivnog pregovaranja, a da bi se štrajkom uništilo nešto što se pet godina strpljivo radilo. Naglasio je kako je u njihovom zahtjevu za 6.4 posto uračunata i kumulativna inflacija od zadnjih 15 mjeseci. Napomenuo je kako prosječni učitelj koji nije unaprijeđen - još uvijek nema 1.500 eura.

Komentirajući činjenicu da 1347 radnika na HRT-u ima osnovnu plaću manju od 904 eura, a 733 radnika manju od 758 eura Stipić je kazao kako će sindikati sigurno podržati štrajk na HRT-u. "Već razmišljamo način na koji ćemo pružiti podršku, jer to je sramota!", rekao je.

Piletić: Dobili su pet eura manje od traženog

Ministar Marin Piletić podsjetio je da je Vlada 2020. obećala da će napraviti reformu plaća u državnim i javnim službama. Proces je uspio i u njega su bili uključeni svi reprezentativni sindikati. Većina je reformu i uredbe o koeficijentima - podržala. Hrvatska je po povećanju plaća u javnom sektoru u drugom kvartalu ove godine - rekorder u EU-u, ustvrdio je dodavši da se radi o 30 posto. Rast je, dodao je - evidentan u svim dosadašnjim pregovorima u povećanju osnovice i koeficijenta.

- Gospodin Stipić kaže da ne želi da se umanji realno povećanje plaća ii mi smo ponudili povećanje osnovice 3+2, uz predviđenu kumulativnu stopu inflacije od 2,7 posto u 2025.

Dodao je kako je 2022. stopa inflacije bila 10,8, te da je Stipić pristao na 4+6. A 2023, kad je inflacija bila 8 posto - uspjeli smo se dogovoriti da povećanje osnovice iznosi 2+5. Ona danas iznosi 947 eura i s ovogodišnjim prijedlogom dolazimo do 995 eura - što je 5 eura manje od onog što je bilo traženo. Pristali smo na sva tri zahtjeva za povećanjem materijalnih prava, kazao je Piletić.  

Weber: Imamo preglomazan javni sektor

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber upozorila je na rast mase plaća u javnom sektoru, koja je u proračunu porasla za 46,8% godinu na godinu. Iako ističe važnost boljeg plaćanja potplaćenih zaposlenika u ključnim sektorima poput obrazovanja i zdravstva, smatra da je ovakav skok plaća preko noći neodrživ i stvara pritisak na privatni sektor.

- Mi kontinuirano dižemo plaće, ali morate biti svjesni da privatni sektor može dizati plaće sukladno svojoj produktivnosti. Mi te plaće moramo zaraditi, ali ne raste 46,8% na godišnjoj razini, rekla je Weber.

Smatra da je javni sektor u Hrvatskoj preglomazan, s udjelom od 30% ukupno zaposlenih, što je veliko opterećenje za malu i otvorenu ekonomiju poput hrvatske.

- Umjesto da imamo efikasan, moderan, brz javni sektor koji će manje opterećivati državni proračun, ali koji će ljudi stvarno imati visoke plaće, biti zadovoljni, biti motivirani za svoj posao. To je ono što bismo mi željeli vidjeti, a sada imamo i povijesnu priliku da u privatnom sektoru doista nedostaje radne snage. Mislim da je stvarno vrijeme da počnemo i o tome razgovarati, dodala je.

Stipić: Nemojmo se igrati brojkama

Željko Stipić je replicirao ministru rekavši kako je Vlada vezano za materijalna prava nije prihvatila tri, nego jedan zahtjev u cijelosti, jedan polovično, a jedan malo natpolovično. "Ovih 995 eura, to ne nešto što je finalno - to je iznos na kraju godine i nemojmo se igrati brojkama, kazao je Stipić.

Ministar Piletić je komentirao navode iz sindikalnih krugova da bi mogli pristati na povećanje 4+2 ili 4+3, ali da ovih 4 posto ide od siječnja i da se u računicu odmah ubroje i budući pregovori o toplom obroku koji bi se riješili tijekom iduće godine.

- Takav zahtjev nisam zaprimio. Nije mi prihvatljivo od gosp. Stipića koji kaže da se da Vlada to nudi s odgodom. Vlada to nudi po istom modelu kao i u 2022. i 2023., u istim vremenskim razmacima - 1.4. i 1.10. Ne vidim koje su se to okolnosti promijenile da sad to odbijaju. Mislim da će ovo povećanje u 2025. godini iznositi dodatnih 250 milijuna eura u proračunu, na onih 1,6 milijardi. Ukupan efekt na godišnjoj razini onoga o čemu priča Stipić je preko 420 milijuna eura koji će biti iskazani u proračunu za 2026., kazao je Piletić. Najavio je da će pregovarački proces iduće godine krenuti puno ranije.

'Briselski novac i kvazi-pamet domaćih reformatora'

Stipić se dotaknuo izjave da je u javnom sektoru zaposleno previše ljudi i kazao kako se u sustavu obrazovanja događaju promjene koje zahtijevaju nove poslove. Radi se naime o tome da Vlada povećava satnice i uvodi cjelodnevnu nastavu.

- To je problem. Ista špranca se događa unatrag šest godina. To je kombinacija briselskog novca i kvazi-pameti domaćih reformatora. Guraju nam u obrazovanje sve i svašta. Nepromišljeno i u pravilu - na gore. I druga stvar, dosta mi je više slušanja da poslodavci pune državni proračun. Pa vi kad dođete u dućan - punite državni proračun, kazao je.

Weber: Ocjenjivanje i u javnom sektoru

Irena Weber je ponovila kako je privatni sektor kontinuirano pod ocjenjivanjem svog učinka. Ocjenjuju ih klijenti i kupci i dobavljači i kreditori.

- Mi moramo isporučivati dodanu vrijednost. Ako se nismo u stanju natjecati na tržištu - ispadamo iz utakmice. Ne vidim u čemu je problem da se u i državnom i javnom sektoru provede sustav ocjenjivanja pa da ljudi budu motivirani, kazala je.

Gotovac: Nezakonitost štrajka posljedica nestručnosti sindikalnih pravnika

- Taj štrajk može, ali i nemora biti zakonit ovisno o tome kako se započne. No, ono što je rekao ministar, a to je da naprosto zbog jedne odredbe kolektivnog ugovora on ne bi bio zakonit - ne stoji, ili jako teško može stajati, smatra Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo a Pravnog fakulteta u Zagrebu.

- Ne znamo što sve sindikati mogu tražiti. Moguće je da zatraže ne samo veću osnovicu plaće, već i druga prava, poput toplog obroka, ili se možda pozovu na gradske kolektivne ugovore, rekao je Gotovac. Također je naglasio da je Vrhovni sud prošle godine presudio da je štrajk moguć čak i ako ga organizira nereprezentativni sindikat koji nije kolektivno pregovarao.

- Mogućnosti da štrajk bude nezakonit ovise isključivo o nestručnosti sindikalnih pravnika, a ja u to ne vjerujem. Moje iskustvo pokazuje da sindikati vrlo često bolje od države znaju što rade, zaključio je Gotovac.

Piletić: Nitko nije spominjao štrajk

Nitko, kaže ministar Marin Piletić, nije doveo u pitanje zakonitost ili nezakonitost štrajka niti postavio to pitanje. Ponovio je kako nema potrebe za procesom mirenja jer Vlada ima obvezu donijeti odluku o visini osnovice za iduću godinu.

- Rekao sam na sastanku i pred kamerama da su se ispunili uvjeti da Vlada primjeni članak 53 TKU-a i članak 13 Zakona o plaćama u državnom i javnom sektoru. On jasno kaže da "ako se strane ne uspiju dogovoriti oko povećanja osnovice - do izglasavanja proračuna Vlada donosi visinu osnovice za iduću godinu. Pritom ona ne smije biti manja od one koja je trenutačno na snazi, ponovio je ministar.

- Postupak mirenja je zakonom predviđen postupak. Vlada se može ne pojaviti u postupku mirenja, ali onda će miritelj svoj zaključak donijeti na temelju toga. Postupak mirenja je postupak koji prethodi zakonitom štrajku. To nije stvar hoće li ga netko ili neće - on je zakonom propisan, ustvrdio je Željko Stipić. 

Ako Vlada ne plati štrajk - kolaps sindikata

Dubravko Jagić je potvrdio da bi štrajk, ako ga Vlada ne plati - bio kolaps za sindikate. Jako malo sindikata ima štrajkački fond, a osim toga - svaki sindikat ima svoju taktiku. A Sindikat policije Hrvatske ima stav, dodao je - da bi jedan dobar dijalog riješio sve.

U svojoj završnoj riječi Irena Weber je kazala kako podupire razgovore "ali na temelju brojki i činjenica"

- Činjenica je da se u 2024. očekuje realni rast plaća od 10 posto, a ukupnih primanja od 14 posto. Plaće realno rastu i to je nešto s čim bi trebali biti zadovoljni, poručila je.