HOK traži isplatu pune mirovine uz rad umirovljenika

Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je kako podržava umirovljenike u njihovim zahtjevima za isplatu pune mirovine tijekom nastavka rada, ocijenivši da bi to "izuzetno poticajno djelovalo na postizanje njihova duljeg ostanka u svijetu rada".

HOK je, kako su naveli, "vezano uz traženja umirovljenika temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, u nekoliko navrata ponovio svoje zahtjeve da se predvidi mogućnost obavljanja djelatnosti obrta uz pravo na starosnu mirovinu za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz radni odnos te za obrtnike koji nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu žele otvoriti obrt".

HOK je ocijenio da je isplata mirovine tijekom nastavka rada uz obrt velik iskorak za hrvatske obrtnike, no uz naglasak kako su obrtnici umirovljenici i dalje u nepovoljnom položaju zbog isplate samo 50 posto mirovine.

- Tražimo isplatu pune starosne mirovine i druge mogućnosti uključenja, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Napominje kako su radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečeni tijekom nekoliko desetljeća rada nenadoknadivi, nezamjenjivi i neprocjenjivi i mora se napraviti sve kako bi im se dala mogućnost i poticaj da nastave gospodarske aktivnosti na dobrobit države i društva. Također, na taj bi način i dalje iz svog poslovanja podmirivali i poreze i doprinose te itekako nastavili pridonositi državnom proračunu.

- Prijedlog HOK-a da se navedenim osobama omogući isplata starosne mirovine uz obavljanje djelatnosti obrta izuzetno bi poticajno djelovao na postizanje duljeg ostanka u svijetu rada, istaknuo je Kratohvil, navodeći kako 40.000 članova HOK-a obrt obavlja uz radni odnos, pri čemu taj broj svakodnevno raste, a time i obveza da im se osigura mogućnost nastavka rada u obrtu uz mirovinu.

HOK u svom zahtjevu nadležnom tijelu ističe i kako bi se isključivanjem mogućnosti isplate starosne mirovine za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz radni odnos iste dovelo u nepovoljan položaj u odnosu na ostale obrtnike, ali i na članove trgovačkih društava.

Nadalje, uskraćivanjem prava da se u starosnoj mirovini ne može registrirati obrt, obrt se stavlja u nejednak položaj u odnosu na osobe u mirovini koje jesu u radnom odnosu (kod drugog poslodavca ili u vlastitom trgovačkom društvu).

"U takvim situacijama umirovljenicima će ostati trenutno jedina opcija osnivanja pravne osobe i obavljanje djelatnosti putem iste, slijedom čega vrijedi istaknuti kako mnogi umirovljenici u potpunosti odustaju od rada iz razloga kompliciranije procedure osnivanja i općenito obavljanja djelatnosti putem pravne osobe", ističe se u priopćenju HOK-a.

Podsjetimo, povećanje najnižih i invalidskih mirovina, njihovo usklađivanje te trajni dodatak, takozvana 13. mirovina neke su novosti novog Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1.srpnja. Zakonom se želi umirovljenike zaštititi od posljedica inflacije, ali i odgovoriti na potrebe na tržištu rada, pa se umirovljenicima dopušta rad i na puno radno vrijeme, uz primanje pola mirovine. Mnogi će biti i prisiljeni koristiti se time, jer im mirovine nisu dovoljne za život.

Izmjena koja je najglasnije odjeknula jest nova formula za usklađivanje mirovina. Vodi se omjerom plaće i inflacije 85:15 umjesto kao prije, 70:30. Tako bi, primjerice, mirovina od 644 eura porasla 43 eura.

I dalje će na snazi ostati postojeća mjera prema kojoj umirovljenici mogu raditi po 2, 3 ili 4 sata na dan. Kad je ta mjera uvedena prije 10-ak godina iskoristilo ju je oko 5000 umirovljenika. Danas njih 37.700. Mahom rade ne zato što to žele nego jer im mirovina nije dovoljna za život.