Holjevac smatra da važnu ulogu za razrješavanje pitanja nestalih imaju bolnički protokoli koji su nakon okupacije odneseni iz vukovarske bolnice.
18. studenoga okupiran je Vukovar, postrojbe jugoslavenske narodne armije i četničke formacije ušle su u Vukovar, branitelji u Borovu naselju pružali su otpor do 19. i 20. studenoga 1991. Prijeloman je događaj bio 2. svibnja 1991. kada je ubijeno i masakrirano 12 hrvatskih policajaca. Nakon toga je jugoslavenska narodna armija naoružala sela u općini Vukovar i ta sela s većinski srpskim stanovništvom kasnije postaju uporište za napade na Vukovar. Uslijedilo je i raketiranje i od 25. kolovoza do 20. studenoga događala se bitka za Vukovar - podsjetila je jutros u emisji Studio 4 dr. sc. Ana Holjevac Tuković iz Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
➡️ Dan sjećanja na žrtvu Vukovara➡️
Medved: Dostojanstveno obilježavamo sve naše žrtve➡️
"U mreži Prvog" o Danu sjećanja na žrtvu Vukovara➡️
Škabrnja se prisjeća svojih žrtava➡️
Rehak: Očekujemo više od 10.000 ljudi u Koloni sjećanjaNapomenula je da Hrvatska nije imala naoružanje i bila je u nezavidnom položaju pa je upravo zato poseban značaj te bitke - jer se usprkos nesrazmjeru tih snaga, obrana Vukovara uspjela toliko održati.
- Otpor koji su pružali hrvatski branitelji zaslužuje divljenje, što je prepoznato i u svjetskim razmjerima - dodala je.
Napomenula je da je prema podacima Ministarstva zdravstva krajem studenoga stradalo više od 1700 ljudi, uglavnom civila, oko 26 djece, 22 tisuće Vukovaraca je prognano, 2500 ljudi je ranjeno, a u srpskim logorima u kojima su mučeni i zlostavljani civili i branitelji bilo je oko 2796 osoba.
- Ono najžalosnije jest to da su bila suđenja na Haškom sudu koja su završila s minimalnim kaznama a bitno je naglasiti i da vrh jugoslavenske armije nikad nije odgovarao za zločine koje je počinio, kao ni kontraobavještajna služba - kazala je Holjevac Tuković i istaknula da se u Upravi za nestale Ministarstva branitelja oko 1869 osoba vode kao nestale. Od tog broja 525 odnosi se na Vukovarsko-srijemsku županiju, a 386 od njih odnosi se na područje Vukovara i to je bolna točka hrvatske javnosti, posebno svima koji su izgubili svoje najbliže, naglasila je.
Smatra da važnu ulogu za razrješavanje pitanja nestalih imaju bolnički protokoli koji su nakon okupacije odneseni iz vukovarske bolnice. Apeliralo se, kaže i dalje se apelira da srpska strana vrati te protokole, do sada do toga nije došlo. 2010. bio je posjet predsjednika Srbije
Borisa Tadića i tada je donijeto 25 protokola, ali svega njih četiri odnosila su se na događaje iz 1991.
Holjevac se osvrnula i na ulogu međunarodne zajednice u onim ratnim vremenima, kazavši da osim apeliranja na mir i slično, neka veća djelovanja i angažman međunarodna zajednica nije pokazala. Citirala je bivšu premijerku Velike Britanije
Margaret Thacher koja je rekla da Vukovar ima trostruki simbol, a to je nevjerojatna nemilosrdnost i agresija agresora, hrabrost malobrojnih branitelja i svijeta koji je jednostavno dopustio da se takvo što dogodi.
Upitana kako gleda na političko djelovanje ove Vlade spram Domovinskog rata te odnosa prema žrtvama i pomirbi, Holjevac Tuković odgovorila je kako smatra da je pozitivno to što je politički predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj i potpredsjednik Vlade
Boris Milošević bio u Kninu, što danas dolazi u Vukovar, što je
Andrej Plenković bio u Varivodama, a
Tomo Medved u Gruborima... Kaže da su napori Vlade svakako za pohvaliti, ali s druge strane Srbija i srpska zajednica u Hrvatskoj trebaju preuzeti odgovornost i otvoreno reći da je za rat u Hrvatskoj i u BiH kriva velikosrpska politika 90-ih.
- Jedino to su zdravi temelji za pomirbu, suživot i dobrosusjedske odnose - zaključila je Holjevac Tuković.