Holy: Kad je riječ o otpadu u Hrvatskoj vlada divlji zapad!

Nedavni požar u Osijeku, u tvrtki Drava International, koja se bavi zbrinjavanjem otpadne plastike, ponovno je aktualizirao pitanje kako se, gdje i prema kojim pravilima gospodari takvim otpadom. 

Prije nepuna dva mjeseca velik požar bio je u zaprešićkoj tvrtki Eko Flor Plus gdje je također gorjela plastika i ostali otpad. Sve to dio je širokog problema gospodarenja otpadom u našoj zemlji. O tome kako ga riješiti, što je dosad učinjeno i što se može očekivati u idućim godinama u Studiju 4 govorila je bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

Zbog nesustavnog taloženja otpada izbilo je i nekoliko požara, zadnji takav bio je u Osijeku.

- Ako sam ja u pravu, ono što sam saznala iz medija, i tu je interveniralo više od sto vatrogasaca, tako da se nije radilo baš o malenom požaru, ali je pristup vatrogasnim vozilima bio lakši, tako da su oni puno prije uspjeli sanirati. Količina otpada koja je bila zahvaćena, odnosno plastike koja je bila zahvaćena, je bila daleko manja nego u onom iz listopada požaru, rekla je Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode.

Nakon požara, vlasnik tvrtke je nešto učinio, male nekakve promjene u skladištenju plastike.

Kako je moguće da je dalekovod blizu odlagališta plastike?

- To treba utvrditi inspekcija i sve nadležne inspekcijske službe. Međutim, ja tu postavljam pitanje kako je moguće da je dalekovod tako blizu lokaciji gdje se odlaže plastični otpad s obzirom na to da je plastični otpad visoko zapaljiv i zna se, vrlo često se kod daleko voda događaju iskrenja, tako da po mojem mišljenju, dalekovodi definitivno ne bi trebali biti u blizini lokacija na kojima se skladišti otpad koji se sprema za daljnju obradu, odnosno recikliranje, dodaje Holy.

Otkrila je i je li to zakonom određeno:

- U svakom slučaju, sva postrojenja za gospodarenje otpadom trebaju proći kroz procjenu na okoliš. Tamo su definirane mjere koje takva postrojenja trebaju u svakom slučaju poštivati. Moja je pretpostavka da kod takvih postrojenja bi dalekovodi trebali biti smješteni na dovoljno dalekoj udaljenosti kako se ne bi dogodilo da se prilikom iskrenja dogodi zapaljenje odložene plastike, ističe Holy.

Ispričala je i što se može zaključiti o tim velikim požarima koji su se uzastopno događali:

 Inspekcije i pravosuđe moraju odraditi posao!

- Sa obzirom na to da su tvrtke o kojima je riječ, a u kojima se jako često događaju ti požari, a to su tvrtke u sklopu CIOS grupe, kod kojih je čini mi se sedam ili osam puta u nekoliko godina gorio otpad i Drava International kojoj je to četvrti ili peti puta, ne znam koji put, a da mi nismo svjedoci da je nakon toga bilo nekakvih većih rezultata u smislu zatvorskih kazni ili velikih prekršajnih kazni, onda bih ja rekla da nije više odgovornost samo na vlasnicima, nego je odgovornost na institucijama, zato što inspekcijske službe bi trebale odraditi svoj posao, pravosuđe bi trebalo odraditi svoj posao i oni koji su odgovorni za počinjenje takvih dijela bi trebali odgovarati. Kod svih takvih kaznenih dijela bi u svakom slučaju prevencija trebala biti ključna, a prevencija je učinkovita represija. Kod nas, nažalost, nema učinkovite represije kada je riječ o zločinima protiv okoliša i zbog toga se nama kontinuirano događaju ovakvi incidenti, naglašava Holy.

Objasnila je i koja je opasnost u dimu koji nastaje nakon sagorijevanja otpada: 

- Prilikom gorenja plastike se oslobađaju vrlo kancerogeni dioksini i furani, koji su kancerogeni spojevi, plinovi koji izgaraju na temperaturama koje su veće od 1000 °C i zbog toga se moraju stvari koje se drže u stvari i prilikom kojih se oslobađaju dioksini i furani, se moraju zbrinjavati u spalionicama opasnog otpada ili u postrojenjima poput cementara, zaključuje Holy.

''U Hrvatskoj vlada divlji zapad''

Istaknula je i kako dioksini godinama ostaju u povrću, zemlji, mesu, no ostavljaju i štetne posljedice za ljude:

- Temperature koje se događaju prilikom gorenja plastike su između 350 i 600 stupnjeva, što nije dovoljno da bi se neutralizirali dioksini i furani. Dioksini i furani su kancerogeni spojevi koji su topivi u masti. Nakon što otiđu u zrak, mogu letjeti daleko s vjetrovima i slično i kasnije padaju na tlo, gdje ulaze u ekosustav, znači mogu ući u vode, mogu ući u tlo. Oni, kao topivi u mastima, putem prehrane životinja, ulaze u ribe, perad i sisavce. Mi godinama još nakon toga možemo imati zdravstvene posljedice od dioksina i furana koji su se oslobodili tijekom takvih požara. Tu se oslobađaju i drugi opasni spojevi: primjerice ugljik monoksid, ugljik dioksid..., rekla je Holy.

Ispričala je i kakve su spalionice otpada potrebne u Hrvatskoj:

- U svakom slučaju treba termička obrada otpada. Je li nužno da to bude spalionica otpada? Ne znači nužno, zato što termička obrada otpada podrazumijeva različite tehnologije, ne samo spaljivanje otpada. Ja sam bila u spalionici otpada u Beču, koja ima tehnologiju tzv. energetskog roštilja. Na temperaturama gorenja se obrađuje otpad na oko 800 stupnjeva, što znači da filteri, koji hvataju te toksične spojeve poput dioksina i furana, zbrinuti u spalionicama opasnog otpada, gdje su temperature više od 1000 stupnjeva, kako bi se neutralizirali dioksini i furani, objašnjava Holy.

- S obzirom na to da u Hrvatskoj vlada divlji zapad, kada je riječ o gospodarenju otpadom, ja nisam sigurna na koji način bi spalionica na temelju tehnologije energetskog roštilja, kakva je u Beču, koju sam ja posjetila, funkcionirala u tijelu zbrinjavanja tih filtera. Možda bi bilo bolje da se ide na neke druge tehnologije. Tu imamo pirolizu, plazmu. Plazma je jako skupa. Treba se voditi računa o različitim elementima. O samoj cijeni tehnologije, njenom utjecaju na okoliš, o količinama otpada, mogućnostima modularnog pristupa na dogradnje i naravno same sredine u kojoj se nalazimo, zato što u samom dijelu gospodarenja otpadom dosta veliki element je i trošak prijevoza otpada. Treba voditi računa o svim elementima. Hrvatskoj u svakom slučaju treba postrojenje za termičku obradu otpada. Meni je najlogičnije da postrojenje za termičku obradu otpada bude u blizini Zagreba. Zagreb je najveći proizvođač otpada u cijeloj Hrvatskoj, govori Holy.